<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>bank &#8211; Republika</title>
	<atom:link href="https://republikainfo.com/tag/bank/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://republikainfo.com</link>
	<description>Jer idemo dalje</description>
	<lastBuildDate>Tue, 16 Jun 2026 18:37:11 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://republikainfo.com/wp-content/uploads/2022/12/cropped-rrepublika_logo_500px-1-32x32.png</url>
	<title>bank &#8211; Republika</title>
	<link>https://republikainfo.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Kome pripadaju milijarde na „zaboravljenim“ računima i kako doći do nasljedstva?</title>
		<link>https://republikainfo.com/kome-pripadaju-milijarde-na-zaboravljenim-racunima-i-kako-doci-do-nasljedstva/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 16 Jun 2026 18:37:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[bank]]></category>
		<category><![CDATA[milijarde]]></category>
		<category><![CDATA[novac]]></category>
		<category><![CDATA[računi]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=84631</guid>

					<description><![CDATA[<p>U bankama i financijskim institucijama diljem Europe leže nevjerojatni iznosi novca na takozvanim zaboravljenim ili neaktivnim računima. Dok se u nekim zemljama taj novac nakon određenog vremena prebacuje u državni proračun ili koristi za društveno korisne projekte, u drugima vlasnička prava nikada ne zastarijevaju, prenosi DW. Ipak, pronalazak ove imovine za nasljednike je često prava [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/kome-pripadaju-milijarde-na-zaboravljenim-racunima-i-kako-doci-do-nasljedstva/">Kome pripadaju milijarde na „zaboravljenim“ računima i kako doći do nasljedstva?</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U bankama i financijskim institucijama diljem Europe leže nevjerojatni iznosi novca na takozvanim <strong>zaboravljenim ili neaktivnim računima</strong>. Dok se u nekim zemljama taj novac nakon određenog vremena prebacuje u državni proračun ili koristi za društveno korisne projekte, u drugima vlasnička prava nikada ne zastarijevaju, prenosi <a href="https://www.dw.com/sr/kome-pripadaju-milijarde-na-nema%C4%8Dkim-zaboravljenim-ra%C4%8Dunima/a-77546832" target="_blank" rel="noopener">DW</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ipak, pronalazak ove imovine za nasljednike je često prava noćna mora, posebno u vremenu digitalnog bankarstva i kriptovaluta. Što se točno događa s tim novcem i kakva je praksa u Njemačkoj i drugim europskim zemljama?</p>



<h2 class="wp-block-heading">Što su uopće zaboravljeni i neaktivni računi?</h2>



<p class="wp-block-paragraph">U tradicionalnom financijskom smislu, <strong>napušteni, zaboravljeni ili neaktivni računi</strong> najčešće su bankovni depoziti ili vrijednosni papiri (poput dionica i obveznica) na kojima već duže vrijeme nema nikakve aktivnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Računi postaju neaktivni kada:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>Vlasnik računa premine, a nasljednici ne znaju da račun postoji.</li>



<li>Godinama nema nikakvog kontakta između banke i vlasnika.</li>



<li>Poštanske pošiljke i izvodi se vraćaju na adresu banke, a kontakt podaci su zastarjeli.</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">U eri internet-bankarstva ovaj je problem postao još izraženiji. Kada ne postoje fizički dokumenti ili tiskani izvodi s računa, informacije ostaju zaključane u e-mail pretincima ili računalima preminulih. Praćenje netipične imovine, poput <strong>kriptovaluta ili NFT-ova</strong>, za obitelj je gotovo nemoguća misija.</p>



<h2 class="wp-block-heading">Njemačka: Više od 4 milijarde eura čeka vlasnike, ali registra još nema</h2>



<p class="wp-block-paragraph">Prema podacima Saveznog ministarstva za istraživanje, tehnologiju i svemir, procjenjuje se da u Njemačkoj na neaktivnim računima leži <strong>najmanje četiri milijarde eura</strong>, dok neke druge procjene govore o iznosu i do devet milijardi eura. Same banke do danas nisu objavile službene brojke.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U Njemačkoj ne postoji zakonska definicija ovakvih računa, pa je postupanje s njima prepušteno samim bankama. To ostavlja prostor institucijama da same odluče koliko će intenzivno tražiti nasljednike, a veliku prepreku predstavljaju i iznimno strogi njemački propisi o zaštiti osobnih podataka.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Zastarijevaju li prava na novac u Njemačkoj?</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Dobra vijest za nasljednike je da <strong>taj novac ne prelazi u vlasništvo banaka niti se automatski prenosi na državu</strong>. Banke su obvezne voditi te račune na neodređeno vrijeme, a vlasnička prava ne zastarijevaju. Država može potraživati sredstva samo ako se prema nasljednom pravu utvrdi da je upravo ona zakonski nasljednik (u slučaju kada preminula osoba nema apsolutno nikakve rodbine).</p>



<h3 class="wp-block-heading">Problem pronalaska imovine</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Trenutačno u Njemačkoj ne postoji centralni registar. Nasljednici moraju slati upite različitim udruženjima banaka, što je dugotrajno i skupo. Zbog toga mnogi odustaju od potrage. Iako je vlada kancelara Friedricha Merza predstavila nacrt zakona o stvaranju centralnog, javno dostupnog internetskog registra, taj zakon još uvijek nije usvojen.</p>



<h2 class="wp-block-heading">Kako problem zaboravljenog novca rješavaju druge države?</h2>



<p class="wp-block-paragraph">Pristupi upravljanju neaktivnom imovinom značajno se razlikuju od zemlje do zemlje. Dok neke države trajno uzimaju novac nakon određenog broja godina, druge ga preusmjeravaju u humanitarne svrhe, ali uz mogućnost povrata.</p>



<figure class="wp-block-table"><table class="has-fixed-layout"><thead><tr><td><strong>Država</strong></td><td><strong>Razdoblje neaktivnosti</strong></td><td><strong>Što se događa s novcem?</strong></td><td><strong>Pravo na povrat</strong></td></tr></thead><tbody><tr><td><strong>Velika Britanija</strong></td><td>15 godina</td><td>Prenosi se u <em>Reclaim Fund</em> za socijalne i ekološke projekte</td><td><strong>Neograničeno</strong></td></tr><tr><td><strong>Irska</strong></td><td>15 godina</td><td>Prenosi se državi za socijalne projekte (uz prethodnu objavu u novinama)</td><td><strong>Neograničeno</strong> (s kamatama)</td></tr><tr><td><strong>SAD</strong></td><td>3 do 5 godina</td><td>Preuzima savezna država i vodi u uredu za „nepreuzetu imovinu“</td><td><strong>U većini slučajeva neograničeno</strong></td></tr><tr><td><strong>Francuska</strong></td><td>10 godina</td><td>Prenosi se na javnu financijsku instituciju <em>Caisse des Dépôts</em> (CDC)</td><td><strong>Zastarijeva nakon ukupno 30 godina</strong> (novac trajno pripada državi)</td></tr><tr><td><strong>Švicarska</strong></td><td>60 godina</td><td>Podaci se javno objavljuju, nasljednici imaju godinu dana za zahtjev</td><td><strong>Zastarijeva nakon 61 godine</strong> (novac i sadržaj sefova idu državi)</td></tr></tbody></table></figure>



<h3 class="wp-block-heading">Velika Britanija i Irska: Novac za opće dobro</h3>



<p class="wp-block-paragraph">U ovim zemljama novac se nakon 15 godina neaktivnosti prebacuje u posebne fondove ili državi, ali se koristi isključivo za socijalne, humanitarne i ekološke projekte. Ključno je da nasljednici u bilo kojem trenutku (bez vremenskog ograničenja) mogu zatražiti i dobiti svoj novac natrag.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Francuska i Švicarska: Trajni gubitak prava nakon određenog roka</h3>



<p class="wp-block-paragraph">U Francuskoj, ako se nitko ne javi unutar 30 godina od posljednje aktivnosti, novac trajno prelazi u vlasništvo države i više se ne može potraživati.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Švicarska ima vrlo specifičan sustav. Nakon 60 godina bez kontakta, banke javno objavljuju podatke o računima na posebnoj centralnoj platformi. Nasljednici tada imaju rok od samo godinu dana da podnesu zahtjev. Ako to ne učine, račun se trajno zatvara, a sva sredstva – uključujući i dragocjenosti iz bankovnih sefova – postaju vlasništvo švicarske države.</p>



<h2 class="wp-block-heading">Zaključak: Kako zaštititi svoju digitalnu i bankovnu imovinu?</h2>



<p class="wp-block-paragraph">Kako vaša ušteđevina ne bi završila kao dio statistike &#8220;zaboravljenih milijardi&#8221;, stručnjaci savjetuju poduzimanje preventivnih koraka. Sastavljanje popisa svih otvorenih računa, udjela u fondovima, pa čak i digitalne imovine poput kriptonovčanika, te pohranjivanje tih informacija na sigurno mjesto (uz oporuku ili obavještavanje osobe od povjerenja) najbolji je način da osigurate da vaša imovina u budućnosti doista pripadne onima kojima je namijenjena.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/kome-pripadaju-milijarde-na-zaboravljenim-racunima-i-kako-doci-do-nasljedstva/">Kome pripadaju milijarde na „zaboravljenim“ računima i kako doći do nasljedstva?</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
