Na simpoziju, kojeg je u Krakowu organizirala Europska židovska zajednica, Čović se prisutnima obratio govorom u kojemu je istaknuo duboke i trajne posljedice antisemitizma, naglašavajući snažnu predanost njegovom suzbijanju.

Kazao je kako je holokaust iza sebe ostavio slomljeno čovječanstvo, te se obvezao na ustrajnu borbu protiv antisemitizma, ističući prihvaćanje historijskih činjenica, traženje oprosta i zakletvu da se ovakvo zlo više nikada neće ponoviti kao individualnu i društvenu obvezu.

U okviru službenog programa, Čović je posjetio Auschwitz – Birkenau te je s drugim svjetskim liderima i predstavnicima Europske židovske zajednice položio vijence i odao duboku počast žrtvama uime svih u Bosni i Hercegovini, priopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću Parlamentarne skupštine BiH.

/Republikainfo.com/

Objava Čović odao pijetet židovskim žrtvama u Auschwitzu pojavila se prvi puta na Republika.

Glas preživjelih iz holokausta čut će se danas iz bivšeg nacističkog logora Auschwitza, točno 75 godina nakon što su ga oslobodile sovjetske snage, u nadi da će upozorenja iz njihova tragičnog iskustva doprijeti do onih koji odlučuju o sudbini svijeta.

“Oni se nadaju da će cijeli svijet komemorirati žrtve zajedno s njima, da će čelnici koji odlučuju o našoj sudbini danas i u budućnosti pažljivo poslušati upozorenja koje proizlaze iz njihove tragične sudbine”, rekao je direktor Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau Piotr M. A. Cywiński uoči godišnjice, izvješćuje HINA.

“Svrha ove obljetnice je probuditi savjest, preuzeti odgovornost ukorijenjenu u sjećanju”, dodao je Cywiński. Preživjeli su danas starci i sve ih je manje.

Dvjestotinjak živih svjedoka

Oko 1500 nekadašnjih zatvorenika sudjelovalo je na obilježavanju 60. godišnjice oslobođenja Auschwitza 2005., a prije pet godina, na 70. godišnjici, bilo ih je tristotinjak. Ove godine na komemoraciji u Oswiecimu u južnoj Poljskoj očekuje ih se dvjestotinjak. Na Vratima smrti, platformi za istovar iz vagona na željezničkom ulazu u Birkenauu, odat će počast onima koji nacističku brutalnosti nisu preživjeli.

Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u kojem su nacisti tijekom Drugoga svjetskog rata ubili više od milijun i sto tisuća ljudi, od kojih najveći broj Židova, simbol je genocida, holokausta i zla. Židovi, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina umirali su plinskim komorama, od gladi, bolesti i prisilnog rada. Opća skupština UN-a usvojila je 2005. godine rezoluciju kojom se 27. siječnja obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta jer su toga dana 1945. savezničke snage oslobodile preostalih 7500 zatočenika.

Ovogodišnjoj komemoraciji nazočit će službena izaslanstva iz 50 zemalja, među kojima dvadesetak čelnika država ili vlada, te predstavnici međunarodnih organizacija. Njima će se obratiti poljski predsjednik Andrzej Duda, počasni pokrovitelj događaja koji je odustao od odlaska na nedavni Svjetski forum o holokaustu u Jeruzalemu, uvrijeđen jer nije bilo predviđeno da bude među govornicima.

Nemilosrdna mreža

Auschwitz-Birkenau bio je najveći od njemačkih koncentracijskih logora i u kojem je najviše ljudi ubijeno. Jedini je očuvan kakav je bio kad su ga Nijemci napustili pred nadirućom Crvenom armijom. Bio je dio goleme i nemilosrdne mreže koncentracijskih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerova “konačnog rješenja” istrebljenja deset milijuna europskih Židova.

Auschwitz je osnovan 1940. u okupiranoj Poljskoj. Prvotno namijenjen kao zatvor za Poljake protivne nacističkom režimu, postao je najveća tvornica smrti u Europi. Procjenjuje se da u logor ukupno deportirano 1,3 milijuna ljudi Oko 900.000 Židova ubijeno je u plinskim komorama odmah po dolasku u logor, a njihova tijela spaljena su u krematoriju.

Ostali su umirali od života u neljudskim uvjetima, izolirani od vanjskoga svijeta bodljikavom žicom. Koristilo ih se i za prislini rad i medicinske eksperimente. Nekoliko dana prije oslobođenja Nijemci su prisilili gotovo 60.000 iscrpljenih logoraša da krenu na zapad kako bi ih prebacili u druge koncentracijske logore. Procjenjuje se da je tijekom tog ‘marša smrti’ umrlo ili je ubijeno između 9000 i 15.000 ljudi.

Objava Auschwitz, 75 godina poslije: Je li svijet postao bolji? pojavila se prvi puta na Republika.

Savezna kancelarka Angela Merkel je položila vijenac uz takozvani “crni zid” ispred kojeg su strijeljane tisuće ljudi. Prije toga je posjetila plinsku komoru i krematorij. Merkel su pratili poljski predsjednik vlade Mateusz Morawiecki i direktor spomen područja i predsjednik Zaklade Auschwitz-Birkenau Piotr Cywinski. Skupa su otišli i do zloglasnog ulaza sa ciničnim natpisom “Arbeit macht frei” (Rad oslobađa). Posjetila je i zgrade u kojima su bili smješteni logoraši u kojima se mogu vidjeti prazne boce od bojnog otrova Ciklon B, kojim su ubijani ljudi u Auschwitzu, piše Deutsche Welle.

Ovo je prvi posjet kancelarke Merkel Auschwitzu. Prije nje su to mjesto strašnog zločina posjetili bivši njemački kancelari Helmut Schmidt i Helmut Kohl.

Nakon strašnih nacističkih zločina veliki je dar da danas u Njemačkoj ponovo postoji židovski život koji cvjeta, rekla je savezna kancelarka. Naglasila je kako treba podsjećati na zločine Nijemaca, imenovati zločince i žrtvama odavati dužno poštovanje. Događaji u Auschwitzu “čvrsti su dio našeg nacionalnog identiteta”, naglasila je Merkel dodavši da se ne može “podvući crtu” i da “ne smije biti relativiranja”.

“Zapravo bi čovjek na ovom mjestu morao šutjeti. Ali siguran sam da njemački savezni kancelar ovdje ne smije šutjeti.” Tako je bivši savezni kancelar Helmut Schmidt jednog tmurnog dana u studenom 1977. započeo svoj govor u Auschwitzu. Bio je to prvi posjet jednog njemačkog saveznog kancelara i uopće političara na visokoj dužnosti u bivšem njemačkom logoru smrti u kojem je do 1945. ubijeno do milijun i pol ljudi. Tada 58-godišnji Schmidt koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata i sam bio vojnik u Wehrmachtu obratio se Poljacima “koji su najviše morali patiti”, govorio o odgovornosti i krivici, o spoznaji “da je politici potrebna moralna osnova i etička orijentacija”. Poljska televizija je to prenosila uživo.

“Osjetljivo područje”

Odlazak u Auschwitz je za svakog njemačkog predsjednika vlade težak pothvat. Dvanaest godina nakon Schmidta je na to mjesto stravičnog zločina došao njegov nasljednik Helmut Kohl. Bilo je to opet u studenom, one 1989. kad je pao Berlinski zid i Njemačka oduševljeno slavila. Kohl je prekinuo posjet Varšavi, otputovao u Bonn i Berlin, a onda se vratio i među ostalim posjetio Auschwitz. On je to htio.

Nekoliko dana ranije, 6. studenoga, kao predsjednik stranke na sastanku Predsjedništva Kršćansko-demokratske unije govorio je o “neobično osjetljivom području”. Kohl nije održao govor. “To je mjesto na kojem čovjek ne može držati govor”, rekao je Kohl pred rampom u Birkenauu, mjestu gdje su nacisti razdvajali logoraše i time odlučivali hoće li netko odmah umrijeti ili preživjeti. Kohl je posjetio i ćeliju katoličkog svećenika Maximiliana Kolbea koji se 1941. dragovoljno javio da njega ubiju umjesto jednog oca obitelji.

Kasnije je u Bundestagu Kohl govorio o “najtamnijem, najstrašnijem poglavlju njemačke povijesti” koje je “ispisano u Auschwitzu i Birkenauu”. A u knjizi dojmova u Auschwitzu je govorio o “neizrecivoj boli” koja je “ovdje u njemačko ime” nanesena pripadnicima brojnih naroda, osobito europskih Židova. Kohl je izričito naveo Židove koje njegov prethodnik nije spominjao.

Pomoć za održanje spomen-područja

24 godine nakon Kohla njemačka savezna kancelarka Angela Merkel je posjetila Auschwitz. Ona je prva koja je otputovala samo u Auschwitz, a ne i u Varšavu. Službeni povod je deset godina postojanja Zaklade Auschwitz-Birkenau, koja se zalaže za održanje spomen-područja na mjestu bivšeg koncentracijskog logora. Merkel je obećala da će Njemačka toj zakladi dati potporu od 60 milijuna eura. Prihodi od kamata, naime, nisu dovoljni za održavanje spomen-područja.

Svjesna solidarnost sa Židovima i podsjećanje na nacističke zločine dio su politike Angele Merkel otkako je na kancelarskoj dužnosti. Pet puta je posjetila izraelski spomen-muzej za žrtve Holokausta Yad Vashem, 2009. je s tadašnjim američkim predsjednikom Barackom Obamom posjetila mjesto na kojem je bio koncentracijski logor Buchenwald, 2013. je skupa s preživjelima posjetila mjesto bivšeg koncentracijskog logora Dachaua, a to je ponovila i 2015. povodom 70. godišnjice oslobađanja zatvorenika iz toga logora.

(Izvor: DW)

Objava Njemačka kancelarka Angela Merkel prvi put u Auschwitzu pojavila se prvi puta na Republika.