(foto: Hutovo blato)
Taj dan obilježava se od 2. veljače 1971. kad je u iranskom gradu Ramsaru potpisana “Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica”.
Zaštita i održivo korištenje za Kopački rit, Lonjsko polje, Vransko jezero, Crnu Mlaku i Donji tok Neretve
Konvencija obvezuje zemlje potpisnice na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa. Hrvatska je od 1991. dio “Ramsarske konvencije”, a na istoimenom popisu su parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te Posebni rezervat Crna Mlaka u Jastrebarskom i Donji tok rijeke Neretve, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike RH.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja je “Močvarna staništa i klimatske promjene”, kažu u Ministarstvu te naglašavaju kako su tresetišta (mokri životni okoliši) koja zauzimaju tri posto svjetske kopnene površine i livade morskih cvjetnica staništa koja skladište velike količine ugljika. Spaljivanjem ili isušivanjem tresetišta za potrebe poljoprivrede povećava se emisija ugljičnog dioksida. Zbog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena mnoga područja diljem svijeta suočena su s posljedicama uzrokovanim podizanjem razine mora, a u tom smislu vlažna staništa koja se nalaze uz morska obalna područja smanjuju štetne učinke i negativne posljedice te su od iznimne važnosti u sustavu obrane od poplava. Nizinske rijeke, koje uz korito imaju močvarna staništa u koja se izlijevaju tijekom visokih vodostaja, najbolji su način obrane od poplava. U Ministarstvu kažu kako je to vidljivo i na primjeru Lonjskog polja koje je postalo glavni recipijent visokih voda Save, dok je Kopački rit primatelj visokih voda Drave i Dunava.
Naglašavaju kako su močvarna staništa jedna od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, uz njih je vezano više od 40 posto vrsta biljaka i životinja, a istovremeno one su i najugroženiji ekološki sustavi u svijetu.
“U posljednjih 50 godina izgubljeno je 50 posto svih močvarnih staništa u svijetu. Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata i pročišćavanje vode”, ističu u Ministarstvu RH.
Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero organiziraju brojne aktivnosti kojima je cilj podići svijet o močvarnim staništima koja su najugroženiji ekološki sustavi zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa. Park prirode Lonjsko polje, u suradnji s Ogrankom Matice Hrvatske iz Kutine, organizira tradicionalni skup “Budućnost na rubu močvare”, čiji je domaćin ove godine Stružec. Park prirode Vransko jezero je pripremilo nekoliko događaja, a između ostalih 7. likovno-pokladno natjecanje “Maskenbal ptica” u okviru kojega će učenici od 1. do 4. razreda lokalnih osnovnih škola izrađivati maske ptica močvarica. Park prirode Kopački rit obilježit će Svjetski dan močvarnih staništa u suradnji s učenicima i nastavnicima osnovne škole u Bilju. Učenici će izložiti likovne i literarne radove o močvarnim staništima, a Park će predstaviti rezultate ovogodišnjeg prebrojavanja ptica močvarica.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) poručuje kako nas Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa podsjeća da je više od trećine svjetskih močvarnih staništa izgubljeno u zadnjih 45 godina.
WWF upozorava da gubitak i degradacija močvara, rijeka i jezera doprinosi problemu globalnog zagrijavanja. “Sagorijevanje lignita i isušivanje tresetišta čini čak desetinu godišnjih emisija stakleničkih plinova iz fosilnih goriva, a uništavanje močvarnih područja doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana”.
“Svake godine 2. veljače obilježavamo Svjetski dan močvarnih staništa, koja su na međunarodnoj razini zaštićena Ramsarskom konvencijom, čime se nastoji podići svijest o njihovoj značajnoj ulozi za ljude i prirodu. WWF i ove godine kao službeni partner Ramsarske konvencije želi ukazati na važnost očuvanja vlažnih staništa u borbi protiv negativnih utjecaja klimatskih promjena”, kažu u toj svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode.
U WWF-u ističu kako je slaba ambicija oko zaštite slatkovodnih ekosustava od država članica EU potaknula preko 100 nevladinih organizacija na pokretanje kampanje #ProtectWater kako bi građanima diljem Europe pružili priliku da izraze svoje mišljenje i sudjeluju u javnoj raspravi tijekom procesa evaluacije Okvirne direktive o vodama. Više od 250.000 ljudi dosad je reklo ‘ne’ izmjeni tog najsnažnijeg propisa koji osigurava zaštitu voda, kažu u WWF-u.
“Samo zajedno možemo promijeniti trenutnu situaciju i spriječiti gubitak vlažnih staništa te i dalje koristili ključne usluge koje one pružaju ljudima i prirodi. Vrijeme je da pojedinci, zajednice i vlade počnu međusobno surađivati na zaštiti slatkovodnih ekosustava”, poručuju iz WWF-a.
(Izvor: Hina)