U ukupnoj proizvodnji pšenice na svijetu Ukrajina sudjeluje sa sedam posto, no kad je riječ o visokokvalitetnoj pšenici, njen se udio penje na čak petinu svjetske proizvodnje, piše u subotu Jutarnji list.
Zbog ruske invazije na Ukrajinu, moglo bi doći i do gladi među najsiromašnijom populacijom, a usporedo s time Rusija, također veliki proizvođač pšenice, mogla bi izbjeći sankcije u tom segmentu i natjerati svijet da nastavi s otkupom njene pšenice.
Max Bearak napisao je analizu za Washington Post u kojoj se bavi problemom izvoza ukrajinske pšenice na svjetska tržišta. Ukrajina sama, sudeći po procjeni ukrajinskih ratara, neće ostati gladna, ali bi svijet mogao trpjeti posljedice nemilosrdne ruske invazije na tu zemlju.
Žito koje Ukrajina proizvodi nalazi se posvuda, navodi se u analizi. Od njega se pravi veliki dio kruha na Bliskom istoku. Velik dio hrane koju humanitarne organizacije distribuiraju kako bi spriječile glad u Jemenu napravljen je od ukrajinskog žita.
Usprkos ratu, izgleda da će Ukrajina požnjeti većinu svojih žitnih polja ovoga ljeta, iako postoji realna zabrinutost da bi nestašice repromaterijala povezane s ratom mogle smanjiti proizvodnju za čak trećinu. Država u skladištima čuva 30 milijuna tona pšenice.
Prošla godina je bila rekordna u proizvodnji pšenice za cijelu zemlju – rekao je Dmitro Grušecki, poljoprivrednik s gotovo 30.000 hektara usjeva u blizini grada Umana.
Grušecki vodi i IT tvrtku za poljoprivredne podatke koja prati žetve u Ukrajini, Rusiji i susjednim zemlja ma i kaže da je “Ukrajina zapravo puna žitarica. Naše zalihe su pune”.
Međutim, usprkos zalihama, Ukrajinci ne mogu slobodno raspolagati svojim žitom, što će neizbježno izazvati poremećaje cijena na tržištu žitarica, pa treba očekivati njihov rast, piše novinar Jutarnjeg lista Boris Vlašić.
/Republika/