Švedski je parlament tijesnom većinom izglasao zakon koji zaoštrava politiku prema azilantima i migrantima, a javni sektor obvezuje na prijavljivanje „spornog ponašanja“. Pravni stručnjak Viktor Gotovac ističe kako je riječ o širem europskom trendu, no upozorava na opasnost od uvođenja moralne policije.
Uoči predstojećih rujanskih izbora, švedski je parlament izglasao kontroverzni zakon koji dodatno zaoštrava politiku prema azilantima i migrantima koji posjeduju boravišnu dozvolu u toj skandinavskoj zemlji. Prema novim odredbama koje je progurala vladajuća koalicija desnoga centra, zaposlenici u javnom sektoru sada imaju zakonsku obvezu Švedskoj agenciji za migracije prijaviti svako „sporno ponašanje“ budućih tražitelja azila, a migranti zbog lošeg ponašanja mogu izgubiti pravo na boravak.
Ovaj je propis u švedskoj javnosti i tamošnjoj oporbi odmah prozvan „zakonom cinkanja“ (šved. anmälningsplikt) te je naišao na oštre kritike.
Gostujući u emisiji Studio 4 Hrvatske radiotelevizije, prof. dr. sc. Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ocijenio je kako je u Europskoj uniji primjetan opći trend zaoštravanja politike prema migrantima i azilantima.
„Nema države ni društva gdje možete funkcionirati bez pravila o ulasku, boravku i izlasku iz neke zemlje“, izjavio je Gotovac, no ukazao je na to da je ključno pitanje kako se ta prava provode i udaljava li se Europa od svoje povijesne paradigme otvorenosti i inkluzivnosti.
Od najinkluzivnije zemlje do „moralne policije“
Švedska je desetljećima u međunarodnim krugovima slovila kao najinkluzivnija europska država, zbog čega ovaj radikalni zaokret privlači veliku pozornost analitičara.
„Ovdje postaje sporno kada se boravak počinje vezivati uz moralne pojmove i provjere. Švedska je pravna država i mora kažnjavati svaki oblik nezakonitog ponašanja, ali čini mi se da ovo skreće pozornost na teren gdje se naglašava da će postojati moralna policija i akcija ‘cinkanja’. Pitanje je kako će sve to u praksi biti provođeno“, zapitao se Gotovac.
Ovaj zakon dolazi nadomak već ranije izglasanih, iznimno strožih pravila za stjecanje švedskog državljanstva. Podsjetimo, za švedsku su putovnicu sada potrebni:
- izvrsno poznavanje švedskog jezika,
- razumijevanje funkcioniranja švedskog društva,
- dokaz o stabilnim mjesečnim prihodima od minimalno 1800 eura,
- najmanje osam godina neprekidnog boravka u zemlji bez kršenja zakona.
Gotovac smatra kako nije sporno da svaka država prije izdavanja državljanstva traži određeni stupanj integracije – poput jezika i ekonomske samostalnosti – ali upozorava da problem nastaje ako državljanstvo postane mehanizam dijeljenja ljudi na poželjne i nepoželjne.
Širi europski kontekst i usporedba s Mađarskom
Osvrćući se na političke promjene u Europi, posebice u Mađarskoj, zagrebački profesor je naglasio kako tamošnje preslagivanje ne treba promatrati kao veliku pobjedu ljevice.
„Mađarsko društvo nije osudilo Orbanovu politiku prema migrantima. Oni su osudili sustav koji je Orban proizvodio“, naglasio je Gotovac, pojasnivši da je u Mađarskoj migracijska politika bila tek dio šireg neliberalnog projekta koji je uključivao slabljenje institucija, pritisak na medije i kontrolu civilnog društva.
Zaključno, u Švedskoj je trenutačno na djelu snažna politička i društvena polarizacija. Premda se švedska migracijska politika vidno pomaknula u restriktivnom smjeru, stručnjaci suglasno poručuju kako Stockholm u tome nije iznimka, već dio općeg trenda koji u ovome trenutku prožima cijeli europski kontinent.