Švedska je iz sigurnosnih razloga odbila prijedlog izgradnje trinaest vjetroelektrana na Baltičkom moru, no prihvatila je jednu na svojoj zapadnoj obali, objavila je vlada u ponedjeljak.
Ministar obrane Pal Jonson na konferenciji za medije rekao je da bi izgradnja vjetroelektrana na Baltičkom moru predstavljala sigurnosni rizik, među ostalim zbog otežavanja lociranja i rušenja raketa.
Jonson je naglasio da bi vjetroelektrane prepolovile vrijeme koje bi švedski sustavi Patriot imali za reakciju na napad, na samo jednu minutu. Švedska prijestolnica nalazi se samo 500 kilometara od ruske eksklave Kalinjingrada. Ova odluka otvara pitanje kako će Švedska ostvariti svoj plan udvostručenja proizvodnje električne energije na oko 300 teravatsati u iduća dva desetljeća.
Očekuje se da će potražnja za takvom energijom rasti jer industrija i prometni sektor napuštaju fosilna goriva. Planovi za zelenu proizvodnju čelika, baterija i gnojiva na arktičkom sjeveru zemlje također ovise o dostupnoj, jeftinoj i čistoj struji.
Vlada planira i 2500 dodatnih megavata iz nuklearne energije do 2035. i izgradnju još deset reaktora u desetljeću poslije toga, no kritičari upozoravaju da će potražnja rasti puno brže od izgradnje reaktora.
Energija iz vjetra, gotovo u potpunosti iz kopnenih izvora, trenutačno daje 21 posto švedske struje. Hidroelektrane proizvode 40, a nuklearne elektrane 29 posto.
/Desk/