Pogoršana sigurnosna situacija nagnala je neke države da građanima udijele savjete kako preživjeti u slučaju rata, ali i drugih mogućih prijetnji poput prirodnih i tehničko-tehnoloških nepogoda te ekoloških katastrofa, prenosi Dnevnik.hr.
Šveđani će u ponedjeljak početi dobivati knjižice u kojima su savjeti stanovništvu kako se pripremiti i nositi u slučaju rata ili drugih neočekivanih kriza. Slično je i u Danskoj i Finskoj.
“Ako dođe do krize ili rata” – knjižica je koja je ažurirana i duplo deblja nakon šest godina zbog onoga što vlada u Stockholmu naziva pogoršanom sigurnosnom situacijom, što znači rusku invaziju Ukrajine u punom opsegu.
I susjedna Finska je objavila svoje svježe savjete na internetu o pripremi za incidente i krize, a i Norvežani su također nedavno dobili letak koji ih poziva da budu spremni sami se snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
U dijelu o vojnom sukobu, finska digitalna brošura detaljno objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagirali u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti dobro pripremljene za samoobranu. Za razliku od Švedske i Norveške, vlada u Helsinkiju odlučila je ne tiskati primjerak za svaki dom jer bi to koštalo milijune, a digitalna verzija mogla bi se lakše ažurirati.
“Poslali smo 2,2 milijuna papirnatih primjeraka, po jedan za svako kućanstvo u Norveškoj”, rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju samopripravnosti u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).
”Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne”
Na popisu stvari koje treba držati kod kuće su dugotrajne namirnice kao što su konzerve graha, energetske pločice i tjestenina te lijekovi uključujući tablete joda u slučaju nuklearne nesreće.
Oslo je poslao raniju verziju 2018. godine, a Kamfjord je istaknuo da su klimatske promjene i ekstremniji vremenski događaji poput poplava i klizišta donijeli povećane rizike.
Za Šveđane ideja o knjižici za hitne slučajeve nije ništa novo. Prvo izdanje nastalo je tijekom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tijekom Hladnog rata, podsjeća BBC.
No, jedna poruka je pomaknuta visoko: “Ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne.”
Nedavno su Finska i Švedska još uvijek bile neutralne države, iako njihova infrastruktura i sustav totalne obrane datiraju iz Hladnog rata. Zbog duge granice s Rusijom i iskustva rata sa Sovjetskim Savezom u Drugom svjetskom ratu, Finska je uvijek održavala visoku razinu obrane. Švedska je, međutim, smanjila svoju infrastrukturu i tek se posljednjih godina ponovno počela pripremati.
“Iz finske perspektive, ovo je pomalo čudno”, kaže Ilmari Kaihko, izvanredni profesor ratnih studija na Švedskom obrambenom sveučilištu. Finska nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok su u Švedskoj ljudi morali biti malo uzdrmani da bi shvatili da se to zapravo može dogoditi”, kaže Kaihko, koji je iz Finske.
Melissa Eve Ajosmaki, 24-godišnja studentica, koja je podrijetlom iz Finske, a studira u Göteborgu, kaže da se više zabrinula kada je izbio rat u Ukrajini: “Sada se osjećam manje zabrinuta, ali još uvijek imam misao u glavi što bih trebala učiniti ako bi bio rat. Pogotovo jer mi je obitelj u Finskoj.”
Nekoliko scenarija
Vodiči sadrže upute o tome što učiniti u slučaju nekoliko scenarija i mole građane da se u slučaju krizne situacije barem u početku mogu sami snaći.
Fince pitaju kako bi se nosili bez struje danima bez struje sa zimskim temperaturama od -20C. Njihov kontrolni popis također uključuje tablete joda, kao i hranu laku za kuhanje, hranu za kućne ljubimce i rezervno napajanje.
Švedski kontrolni popis preporučuje krumpir, kupus, mrkvu i jaja uz limenke bolognese umaka i pripremljenu juhu od borovnica i šipka.
Švedski ekonomist 67-godišnji Ingemar Gustafsson prisjeća se primanja prethodnih verzija: “Nisam toliko zabrinut zbog cijele stvari pa to prihvaćam prilično smireno. Dobro je da dobijemo informacije kako se trebamo ponašati i kako se trebamo pripremiti, ali nije da imam sve to kod kuće”.
Jedna od najvažnijih preporuka je zadržati dovoljno hrane i vode za piće 72 sata, ali Kaihko se pita je li to praktično za sve: “Gdje spremiti sve to ako imate veliku obitelj koja živi u malom stanu?”
Da bi građani Europske unije trebali napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, jedna je od preporuka u nedavno objavljenom Izvješću o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe koje je napisao bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, posebni savjetnik predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
/Desk/