U Domu sv. Ante na Humcu u četvrtak večer svečano su otvoreni 22. Didakovi dani, manifestacija posvećena životu i djelu velikog hercegovačkog franjevca, prosvjetitelja i humanitarca fra Didaka Buntića. Organizator manifestacije je Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Didak“ iz župe Gradnići, uz pokroviteljstvo HNS-a BiH kao glavnog pokrovitelja, te Općine Ljubuški kao supokrovitelja. Ovu svečanost obiježilo je i gostovanje pjevača Marka Perkovića Thompsona.
Tompson je, kako je potvrdio Tihomir Šarac iz Ureda za odnose s javnošću HSP-a BiH, kazao kako se za sljedeću godinu priprema koncert u Mostaru, ali da još uvijek nije utanačen točan datum. No, podsjetimo kako je sljedeća godina i godina izbora u BiH te da na ovog omiljenog pjevača zasigurno računaju u HDZ-u BiH.
Nazočnima se obratio fra Miro Šego, gvardijan humačkog samostana koji je u svom pozdravnom govoru istaknuo važnost naslijeđa koje su ostavili velikani poput fra Didaka Buntića i fra Rude Mikulića – dvojice vizionara čije je djelovanje obilježilo duhovni, prosvjetni i kulturni razvoj ovoga kraja.
Podsjetio je na njihovu ustrajnost i žrtvu, osobito u vremenu kada su ideje poput obrazovanja djece ili poticanja glazbenog odgoja bile gotovo neshvatljive lokalnoj zajednici. Istaknuo je kako upravo plodovi njihova rada žive i danas, u ovom prostoru Doma sv. Ante, koji je fra Rudo sanjao, a koji je dovršen zahvaljujući njegovim nasljednicima.
Gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić u svom je govoru istaknuo veličinu fra Didaka Buntića kao čovjeka koji „nije živio za sebe, već za svoj narod i koji nije šutio pred nepravdom, već ustajao za gladne, siromašne i zaboravljene“. Podsjetio je na njegovu odlučnost u vrijeme velike gladi tijekom Prvog svjetskog rata, kada je „pokrenuo jedan od najpouzdanijih i najkrupnijih pothvata u našoj povijesti“ – spašavanje tisuća djece iz Hercegovine.
Naglasio je kako fra Didak „nije bio političar, ali je djelovao tamo gdje je politika zakazala“. Na kraju je poručio: „Neka nam fra Didak život bude nadahnuće, a njegova djela podsjetnik da jedan čovjek može promijeniti sudbinu cijeloga naroda“.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas naglasio je kako fra Didak nije bio samo duhovni pastir, već „narodni vizionar koji je jako dobro razumio da narod: bez obrazovanja, bez solidarnosti, bez zajedništva – nema budućnosti“. Usporedio je fra Didaka s Blagom Zadrom, istaknuvši kako su obojica utjelovili iste vrijednosti: „solidarnost, brigu za čovjeka, zajedništvo iznad svega i bezuvjetnu ljubav prema svom narodu“.
Zaključio je: „Neka nam fra Didak Buntić i njegov život bude nadahnuće, a ovi dani inspiracija da nastavimo ovim putem – možda suvremenim alatima, ali istim srcem“.
Predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Čović naglasio je važnost „kulture sjećanja“, istaknuvši kako „oživljavamo ono što se ponekad zaboravi, a ne smije se nikada zaboraviti“, jer „bez toga nema naroda, bez toga nema domovine“. Govoreći o povijesnoj misiji spašavanja djece izgladnjele Hercegovine, istaknuo je njezinu iznimnu složenost i povijesnu težinu: „Kada bismo danas to pokušali organizirati – doći do nekog cara iz Europe, organizirati prijevoz za dvadesetak tisuća djece – tada ćemo vidjeti koliko je fra Didak bio vješt političar i menadžer“.
Na kraju se obratio i dobitnicima priznanja, rekavši: „Gledam vas kao dio nekog od poslanja koje je imao naš Didak, jer ste spremno služili svom domu i svom narodu“. Zaključio je kako ćemo, nastavimo li svi predano služiti svom narodu kao što je to činio fra Didak, moći s ponosom gledati na njegovu ostavštinu i s vjerom promišljati budućnost, „jer naš narod zaslužuje vrijeme u kojem svatko može dobro živjeti“.
Didakove dane svečano je otvorio uzoriti kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski u miru, naglašavajući važnost očuvanja nacionalnog identiteta i temeljnih vrijednosti koje su oblikovale hrvatski narod. Pozvao je na hrabrost, ali ne onu koja napada druge, već onu koja potiče da budemo vjerni sebi, svojim korijenima i vlastitoj savjesti. Istaknuo je kako nam je potrebna unutarnja snaga i vjera, ona ista koja je kroz povijest oblikovala velikane poput fra Didaka. Upravo u obilježavanju Didakovih dana vidi nadahnuće – ne samo za pamćenje i čuvanje onoga što smo baštinili, nego i za utkivanje tih vrijednosti u buduća pokoljenja, kroz vlastiti duh, sposobnosti i ljubav prema svome narodu.
Ovom prilikom, hrvatskoj eurozastupnici Željani Zovko, glazbeniku Marku Perkoviću Thompsonu i papinom vizitatoru za Međugorje, nadbiskupu Aldu Cavalliju uručena su priznanja ‘Didak’. Ovo priznanje dodijeljeno je Zovko za političko djelovanje, Thompsonu za doprinos domoljublju i svehrvatskom zajedništvu te mons. Aldu Cavalliju za duhovnost.
Priznanja su primili i dr. fra Robert Jolić za znanstveni rad, Miro Tomas za gospodarske uspjehe, Hrvatsko narodno kazalište Mostar za kulturni doprinos, Zajednica Cenacolo za humanitarno djelovanje, te Općina Ljubuški i gradonačelnik Vedran Markotić za svestrani razvoj. Fra Tomislav Pervan nagrađen je za životno djelo.
Poseban dio večeri bila je dodjela priznanja „Didak“ zaslužnim pojedincima i institucijama za izniman doprinos u različitim područjima društvenog djelovanja. Program je zaključen govorom zahvale fra Marinka Šakote, u kojem je istaknuta snaga zajedništva i važnost očuvanja duhovne i kulturne baštine.
Svečanosti su nazočili predsjednik HNS-a i HDZ-a BIH Dragan Čović, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijana Filipović, apostolski vizitator za župu Međugorje mons. Aldo Cavalli, zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, glavni tajnik HDZ-a BiH Goran Božić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH Damir Džeba te načelnik Općine Čitluk Marin Radišić.
Poznat po svom humanitarnom angažmanu, fra Didak Buntić je spasio 17.000 djece, uglavnom s područja Hercegovine, od gladi i smrti tijekom Prvog svjetskog rata i prebacio ih u Slavoniju. Uz to bio je politički angažiran, boreći se za prava Hrvata katolika, a isticao se i kao prosvjetitelj. Višednevna događanja posvećena životu i djelu tog znamenitog hercegovačkog franjevca održavaju se u Ljubuškom.
/Desk/