O izmjenama Izbornog zakona BiH kojima bi se osigurao integritet i transparentnost izbornog procesa godinama se govori. Verbalno su sve političke stranke za to da se zaustave izborne krađe, ali izmjene zakona se ne usvajaju. U međuvremenu, integritet i transpartentnost izbornog procesa uvršteni su kao nulti prioritet u 14 preporuka iz Mišljenja Europske komisije.
Aktualna vlast je u prosincu prošle godine, sama sebi u koalicijskom sporazumu dala zadatak:
-Potpisnici sporazuma dogovorili su se da hitno provedu, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, ograničene promjene Ustava BiH i usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u skladu s odlukom ustavnog suda i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Uspostavljanje pune ustavnosti i integriteta izbornog procesa, piše u dokumentu kojesu potpisali SNSD, HDZ i Trojka, analizira Slobodna Bosna.
Prošlo je dvaput po šest mjeseci, ali se ništa nije dogodilo.
U listopadu ove godine na prijedlog SDA Zastupnički dom PS BiH usvojio je zaključke kojim se od Vijeća ministara BiH traži da u roku od 30 dana predlože izmjene Izbornog zakona. Ponovno se ništa nije dogodilo,
Onda je početkom prosinca SDA sama krenula u izradu izmjena Izbornog zakona, kojeg su zastupnici ove stranke uputili u hitnu proceduru prošli tjedan. Paraleleno s akcijom SDA, oglasio se i Visoki predstavnik Christian Schmidt i zaprijetio da će nametnuti zakon ako ga Parlament ne usvoji.
Rezultat svega je da će Zatupnički dom PS BiH izmjene Izbornog zakona razmatrati na sjednici zakazanoj za 29. prosinca.
„Slobodna Bosna“ imala je uvid u predložene izmjene Izbornog zakona. Iz komplicirane materije izdavajila je nekoliko značajnih promjena, koje bi, ukoliko bi se dogodilo, značajno smanjile mućke na biračkim mjestima.
Tako se osim ažuriranja biračkih popisa, predviđa i uvođenje čitača dokumenata i elektronskog otiska, čime bi se spriječilo duplo glasanje, ili glasanje sa tuđim dokumentima.
Predviđa se i uvođenje nadzornih kamera na više od 5.000 biračkih mjesta.
Najznačajnije izmjene donijeli bi skeneri, u koje bi birač odmah po glasanju ubacivao listiće, čime bi se spriječilo dospisivanje glasova ili poništavanje važećih listića. To bi značajno ubrzalo i brojanje glasova, jer bi praktično odmah po završetku glasanja rezultat izbora bio poznat, a glasovi bis e brojali rućno samo ukoliko neko od članova biračkog odbora ili prosmatrača uloži opravdan prigovor.
Još jedna veoma značajna izmjena dogodila bi se i u samom imenovanju biračkih dobora. Trenutno biračke odbore imenuju Lokalne izborne komisije, po prijedlogu političkih stranaka. Tu se događaju i brojne zloupotrebe, jer svaka prijavljena lista ima pravo na jednak broj mjesta u biračkim odborima. Tako su česte pojave i fiktivnih listi ili fantomskih stranaka, koje se prijave na izborima u nekoj općini s ciljem da svoja mjesta u biračkim odborima prodaju drugim, većim strankama.
Predloženim izmjenama, zloupotrebe ove vrste bi u značajnoj mjeri bile smanjenje, jer bi predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora imenovalo Središnje izborno povjerenstvo, i to od nestranačkih osoba, koje bi se prijavljivale na javni natječaj i prolazile obuku. Vjerojatno bi to u najvećem broju bili državni službenici, a svi koji se prihvate ovog posla bi potpisivali izjave o kaznenoj i materijalnoj materijalnoj odgovornosti. To bi, u konačnici, na mjestima gdje se usprkos svim izmjenama i kontrola dokažu nepravilnosti i kršenje zakona, neke od njih, primjerice, moglo koštati posla u državnoj službi.
Čitači dokumenata, skeneri, kamere, nestranački predsjednici i zamjenici biračkih odbora sasvim sigurno bi zloupotrebe sveli na minimum. Zato je logično pitanje tko je i zbog čega protiv izbornih krađa. SDA, koju su iz Trojke najčešće optuživali za krađu izbora, sama je predložila zakon o sprječavanju izborne krađe, i time bacila rukavicu u lice svim drugim političkim protivnicima.
SNSD i HDZ su odmah poručili da će biti protiv, a bez njihovih izaslanika u Domu naroda PSBiH zakon se neće moći usvojiti. Iz Trojke, koja je propustila da sama inicira izmjene zakona kojima se sprječava izborna krađa, iako su na tome gradili dobar dio predizborne kampanje, stižu poruke da su spremni podržati zakon. Hoće li se to dogoditi, i hoće li Trojka time narušiti dobre odnose sa HDZ-om, znat će se za četiri dana, piše Slobodna Bosna.
/Desk/