Čelnici država NATO-a okupit će se u utorak i srijedu u turskoj prijestolnici Ankari na sastanku na vrhu kojem bi europske članice trebale preuzeti glavni teret za obranu vlastitog kontinenta. Predviđeno je da sastanak Sjevernoatlantskog vijeća na razini šefova država ili vlada traje samo tri sata, a prema izjavama nekih diplomata, summit je skraćen kako “Trumpu ne bi postalo dosadno”.
Američki predsjednik je i dalje ljut na europske saveznike jer su odbili pomoći mu u ratu protiv Irana na Bliskom Istoku, ali nije ljut na turskog predsjednika Erdogana, države koja je također članica NATO-a i kojem nije padalo na pamet da pomogne u američko-izraelskom ratu protiv Irana. Čak što više, Erdogan izraelskog predsjednika Netaniahua, Trumpovog velikog saveznika, naziva zločincem.
Na marginama summita u utorak će se održati i forum obrambene industrije NATO-a, na kojem sudjeluju visoki politički i vojni dužnosnici iz 32 države članice NATO-a, partnerskih zemalja te predstavnici tvrtki globalne obrambene industrije. Očekuje se potpisivanje više ugovora s obrambenom industrijom, koji bi mogli dosegnuti više milijardi eura, prenose agencije.
“Udvostručujemo naše napore kako bismo NATO učinili onim što je oduvijek trebao biti: uravnotežen savez s Europom na čelu za vlastitu obranu – NATO 3.0, rekao je američki ministar rata Pete Hegseth u Bruxellesu na nedavno održanom sastanku ministara obrane država članica.
Sjedinjene Države već su započele sa smanjivanjem svojeg angažmana i vojnih sposobnosti u Europi, koja treba preuzeti konvencionalnu obranu, dok bi Washington nastavio pružati nuklearni kišobran i strateške obavještajne podatke.
Europa bi trebala osigurati konvencionalnu, nenuklearnu moć kopnenih, zračnih i pomorskih snaga unutar Saveza, dok bi se Sjedinjene Države više angažirale u indopacifičkoj regiji.
Čelnici će razmotriti napredak od posljednjeg summita u Haagu prošle godine i definirati plan za nastavak ostvarivanja ključnih ciljeva NATO-a.
“Predstojeća zadaća je jasna: pretvoriti obveze koje su saveznici preuzeli u konkretne rezultate. Povećana ulaganja, industrijska proizvodnja i kontinuirana podrška Ukrajini – sve to pridonosi jačem NATO-u i većoj sigurnosti za sve nas”, poruka je glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea.
Povećanje potrošnje na obranu
Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa koji često kritizira NATO i optužuje članice da ne troše dovoljno za obranu i da se previše oslanjaju na SAD, sve članice osim Španjolske na summitu u Haagu pristale su povećati izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a do 2035., od čega se 3,5 posto odnosi na čisto obrambene izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane s obranom.
“Neki saveznici čine više od drugih, pa imamo zemlje poput Poljske, skandinavskih zemalja, baltičkih država i Njemačke koje prednjače. Ali imamo neke koje zaostaju, bilo zato što ne troše dovoljno bilo zato što nisu na vjerodostojnom putu da ispune obveze preuzete u Haagu, izjavio je američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whittaker.
Tri zemlje koje bi ove godine mogle pasti ispod prijašnjeg cilja o izdvajanju dva posto BDP-a, Albanija, Češka i Slovenija, mogle bi se naći pod pojačanim pritiskom.
Podsjetimo, krajem svibnja glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u pismu slovenskom premijeru na odlasku Robertu Golobu optužio ih je za manipulaciju brojkama o obrambenim izdacima. Procjenjuje se da su oni znatno niži dva posto BDP-a, koje je navela Vlada.
Rutte je istaknuo nesklad između službenih podataka slovenske vlade i metodologije NATO-a za izračun obrambenih izdvajanja. Prema podacima koje je Slovenija dostavila, država bi 2025. godine za obranu trebala izdvajati 2,01 posto BDP-a, što predstavlja povećanje od 51 posto u odnosu na prethodne godine. No prema procjeni NATO-a, taj je “skok” velikim dijelom postignut tako što je vlada u obrambene troškove uključila projekte koji, prema Rutteu, ne spadaju u dogovorenu definiciju obrambenih izdataka. Ako se ti projekti izuzmu, Slovenija bi za obranu zapravo izdvajala tek oko 1,6 posto BDP-a, odnosno približno 300 milijuna eura manje, piše 24ur, čije uredništvo je primilo Rutteovo pismo.
“Slovenija se već dugo nalazi pri dnu po obrambenim izdvajanjima, što u vrijeme sigurnosnih prijetnji potkopava našu kolektivnu sigurnost i napore za ravnomjernu raspodjelu tereta unutar saveza”, napisao je Rutte.
Pozvao je Sloveniju da hitno osigura dodatna sredstva i da u buduće ciljeve od 3,5 posto BDP-a uračunava isključivo troškove koje NATO priznaje kao temeljne obrambene izdatke.
Rutte: Članice NATO-a povećale izdvajanja za obranu na oko 4 posto BDP-a
Europske članice NATO-a i Kanada već su povećale izdvajanja za obranu na oko 4 posto svojeg bruto domaćeg proizvoda, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.
“Prošle godine, europski saveznici i Kanada potrošili su gotovo 20 posto više na temeljnu obranu nego godinu prije. Gledajući 2025. i 2026. zajedno, to je 258 milijardi dolara dodatnih ulaganja. I trend se nastavlja”, rekao je Rutte novinarima uoči summita čelnika NATO-a u Ankari.
“Ulažemo u vlastitu sigurnost osiguravajući ono što nam je potrebno za zaštitu danas i sutra, jer su prijetnje s kojima se suočavamo stvarne, uključujući i one iz Rusije, koja nastavlja ratovati protiv Ukrajine. Ukrajina upravo mijenja dinamiku na bojnom polju zahvaljujući hrabrosti, predanosti i domišljatosti svojih oružanih snaga. Ali potrebna im je naša stalna podrška, posebno kada je riječ o protuzračnoj obrani. Rusija je nastavila s napadima dronovima i raketama na ukrajinske gradove još jednim strašnim udarom prošle noći”, kazao je.
Na svojem samitu prošle godine zemlje NATO-a složile su se povećati ukupnu obrambenu potrošnju na 5 posto BDP-a do 2035., koje se sastoji od 3,5 posto za temeljna obrambena ulaganja i dodatnih 1,5 posto na stavke povezane sa sigurnošću.
“Ovdje u Ankari očekujem da će države predstaviti jasne, konkretne i vjerodostojne planove za postizanje tog cilja od 5%. I dokazi koje dosad vidimo su impresivni”, rekao je Rutte.
Rutte je također rekao da će članice NATO-a u utorak na forumu s obrambenom industrijom objaviti “desetke milijardi dolara novih ugovora”.
Trumpove prijetnje europskim saveznicima
Američki predsjednik Donald Trump naljutio se na europske saveznike optužujući ih za izostanak podrške za američki rat u Iranu te zaprijetio da bi Sjedinjene Države mogle preispitati svoju sigurnosnu potporu državama članicama.
Proteklih tjedana Trump se sukobio s nekoliko europskih čelnika, a posljednja u nizu bila je talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je dugo igrala na kartu da može biti posrednik između američkog predsjednika i europskih čelnika.
Ipak s jednim od čelnika ima i dalje vrlo dobre odnose, turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Prošli je tjedan izjavio da “možda čak ne bi ni išao na summit da ga ne organizira Erdogan u Turskoj”.
Da bi ga umirio, glavni tajnik Mark Rutte prilikom nedavnog sastanka u Bijeloj kući predstavio je podatke po kojima su Europljani i Kanada prošle godine povećali obrambenu potrošnju za gotovo 20 posto, da su za prošlu i ovu godinu predviđena dodatna ulaganja od oko 140 milijardi dolara.
Čelnici NATO-a u Ankari će donijeti završnu deklaraciju, službeni dokument koji se prihvaća na kraju svakog summita šefova država i vlada i u kojem se definiraju ključni strateški prioriteti i smjernice Saveza.
Na deklaraciji već tjednima rade veleposlanici država članica.
Članice Saveza trebale bi potvrditi “nepokolebljivu predanost”
Prema onome što je dosad procurilo, saveznici će potvrditi ”nepokolebljivu predanost” kolektivnoj obrani iz članka 5. Ugovora o sjevernoatlantskom savezu.
Također će najaviti pomoć Ukrajini od 70 milijardi eura ove godine i isto toliko sljedeće, ukupno 140 milijardi.
No to nije potpuno novi iznos, on uključuje 60 milijardi eura zajma koje je Europska unija osigurala za Ukrajinu za ovu i sljedeću godinu te bilateralnu pomoć koju su neke članice Saveza već unijele u svoje proračune, a ostatak do predviđenog iznosa bit će nova sredstva.
Financijsku pomoć Ukrajini osigurat će Kanada i europski saveznici, a Sjedinjene Države su, od Trumpova povratka u Bijelu kuću, odlučile da više neće financirati vojnu pomoć ukrajinskim snagama.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će biti u Ankari, izjavio je kako očekuje da se u završnoj deklaraciji nađe i pomoć za protuzračnu i proturaketnu pomoć za njegovu zemlju.
U završnoj deklaraciji trebao bi se naći i dio koji kaže da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti te da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje.
Čelnici će pozvati Teheran da poštuje slobodu plovidbe u Hormuškom tjesnacu.
Prema programu skupa u Ankari, za čelnike država članica i njihove bračne partnere u utorak navečer bit će priređen prijam i večera, na koje su pozvani i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i južnokorejski predsjednik Lee Jae-myung. Istodobno, ministri vanjskih poslova i ministri obrane zasebno će se okupiti na radnoj večeri.
Summit će se održati u raskošnoj turskoj predsjedničkoj palači, golemom kompleksu koji se prostire na više od 200 tisuća četvornih metara, s više od 1100 soba, čija je izgradnja stajala više od 500 milijuna eura. Erdoganova oporba tu palaču smatra simbolom rastrošnosti njegove autokratske vlasti.
Zanimljivo je da je palača izgrađena bespravno, bez valjane građevinske dozvole. Turski vrhovni upravni sud presudio je 2015. da je gradnja palače bila protupravna jer je izgrađena na zaštićenom šumskom području.
/Desk/