Prizivni odjel Suda BiH u cijelosti je potvrdio prvostupanjsku presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kojom se on zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, osuđuje na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Ovom odlukom Sud BIH odbio je žalbe i tužiteljstva i obrane, a na samu presudu nije dopuštena žalba.
Milorad Dodik ovim povodom za danas je najavio i izvanrednu konferenciju za medije te se očekuju njegove reakcije i daljnji potezi s obzirom na njegove poteze nakon izricanja prvostupanjske presude i izazivanja duboke političke krize.
Drugostupanjsku presudu Suda BiH možete pročitati OVDJE.
Na Dodikovu inicijativu, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) 2023. godine usvojila je zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u “Službenom glasniku”. Prije nego što je stupio na snagu, visoki predstavnik Christian Schmidt je poništio taj zakon. Kada je Dodik najavio kako će potpisati ukaz o proglašenju zakona iako je on poništen, Schmidt je izmijenio Kazneni zakon BiH tako da je nepoštivanje odluka visokog predstavnika okarakterizirano kao kazneno djelo.
Međutim, unatoč tome, Dodik je ipak potpisao ukaz o proglašenju dva poništena zakona. Dva rukovoditelja ‘Službenog glasnika’ podnijela su ostavku u samo nekoliko mjeseci pa je na kraju Miloš Lukić, kao vršitelj dužnosti direktora, usvojene zakone objavio u ‘Službenom glasniku’.
Tužiteljstvo je nekoliko mjeseci poslije, u rujnu 2023. godine, protiv njih dvojice podiglo optužnicu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, ali je Sud BiH ovu optužnicu vratio na doradu.
Dodik i Lukić su optuženi da su od 1. do 9. srpnja 2023. godine, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu dva zakona, nastavili s pravnim radnjama, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Prema prvoj točki optužnice, Dodik je, koristeći službene ovlasti, donio ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji je svojeručno potpisao, a što je Narodna skupština usvojila 21. lipnja, na taj način ne primjenjujući i ne provodeći odluku visokog predstavnika kojom se obustavlja zakonodavni postupak donošenja navedenog zakona, kao i ukaz.
Tužitelji su u optužnici tvrdili da je Dodik bio svjestan da su odluke visokog predstavnika obvezujuće u skladu s njegovim ovlaštenjima. Dodik je od početka osporavao Schmidtov mandat tvrdeći da nisu ispoštovane procedure za imenovanje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda oko njegovog imenovanja za visokog predstavnika u BiH.
U drugoj točki se navodilo da je Lukić, kao vršitelj dužnosti direktora ‘Službenog glasnika Republike Srpske’, 9. srpnja potpisao obrazac kojim je omogućio objavljivanje odluka i zakona koje mu je proslijedio Dodik.
“Dodik i Lukić, kao službene osobe u institucijama Republike Srpske, nisu primijenili i proveli odluke visokog predstavnika za BiH”, stajalo je u optužnici, u kojoj se dodaje da su počinili kazneno djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”.
Sud BiH je 26. veljače izrekao prvostupanjsku presudu u kaznenom predmetu ‘Milorad Dodik i drugi’, kojom se optuženi Miloš Lukić oslobađa od optužbe za počinjenje kaznenog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika. U odnosu na optuženog Milorada Dodika, Sud je dobio osuđujuću presudu kojom se proglašava krivim zbog počinjenja kaznenog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
Nakon prvostupanjske presude Milorad Dodik, kao reakciju na istu, kao i njegove stranačke kolege i dužnosnici stranke, izazivaju jednu od najvećih političkih kriza u BiH nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Ta kriza i dalje traje, a pitanje je daljnjeg razvoja događaja nakon potvrđenje drugostupanjske presude i reakcija i poteza od vladajućih iz RS-a.
/Desk/