Do 150 nizozemskih marinaca bit će poslano u Bosnu i Hercegovinu na godinu dana kako bi ojačali misiju Althea snaga Europske unije (EUFOR), naveli su ministar vanjskih poslova Nizozemske Wopke Hoekstra i ministrica obrane ove zemlje Kajsa Ollongren. Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa” kazala je u reakciji za Preporod.info da je iznenađena odlukom EUFOR-a.
Kako je prenio Euractiv, izuzev 150 marinaca, u Bosnu i Hercegovinu će biti poslano još deset vojnika kako bi prikupljali obavještajne podatke u okviru takozvane “ljudske obavještajne jedinice”. Dok će marinci služiti u zemlji godinu dana, počevši od listopada, obavještajna jedinica će stići u BiH u lipnju.
Munira Subašić je u reakciji za Preporod.info kazala da “nizozemski vojnici ponovo, nakon njihove sramne uloge u Srebrenici, dolaze u BiH”.
“Vjerujte da sam baš iznenađena. Prvo su nam htjeli poturiti hrvatske vojnike, mi nismo dali. Sad nam daju još gore, nizozemske vojnike koji nisu obavili svoju misiju u Srebrenici. Čak 18 godina se kao sporna vodila naša tužba s nizozemskom vladom zbog uloge njihovih vojnika u Srebrenici, sada oni isplaćuju obiteljima odštete. Ako će biti onakvi kakvi su bili prije 30 godina, mi nećemo dozvoliti da oni dolaze”, poručila je Subašić.
Dodaje da, kao majka koja je u genocide izgubila sina, nizozemskim vojnicima nakon svega što se dogodilo ne vjeruje.
“Prošli put, 1995.godine kad se dogodio genocid nizozemski vojnici su se solidarizirali sa Srbima, bili su na strani naših neprijatelja, nisu bili na strani žrtava. Ni jednu žrtvu nisu spasili, nisu ni pomislili da je spase. Pred njihovim očima se dogodio genocid, pod njihovom zastavom i zaštitom. Oni su bili dužni svojom misijom nas štititi, a nisu. Mi u njih nemamo povjerenje, izuzev ako su nešto naučili da se pokažu i svoju grešku isprave”, rekla je Subašić za Preporod.info.
Podsjetimo, nizozemski Vrhovni sud je tek 2019. godine presudio da je nizozemska država djelomično odgovorna za smrt 350 Bošnjaka u Srebrenici koji su 1995. izbačeni iz UN-ove sigurne zone pod kontrolom nizozemskog vojnog kontingenta i potom likvidirani od strane policijskih i vojnih snaga bosanskih Srba. Na Višem sudu 2014. godine je određeno da je Nizozemska kriva 30 posto, no nakon žalbe Vrhovni sud je smanjio tu brojku na deset posto.
‘Srebrenica’ je također postala najviše raspravljano pitanje u nizozemskoj politici po pitanju međunarodne zaštite i mirovnih snaga. U travnju 2002. objavljeno je opsežno izvješće NIOD-a koje je naručila vlada. Izvještaj o ulozi Nizozemske u pokolju u Srebrenici 2002. je rezultirao ostavkom cijele nizozemske vlade.
Okružni sud u Haagu 2011. godine je izrekao presudu da obitelji žrtava imaju pravo na naknadu od nizozemske države, jer Nizozemska (Dutchbat) nije uspio zaštititi članove njihovih obitelji. 2015. NIOD je od vlade dobio novi istraživački zadatak u vezi s okolnostima pada Srebrenice.
/Desk/