Od Indije do Sjedinjenih Država, ili od Kine do Bugarske, vlade šest od deset zemalja na pandemiju covida-19 odgovarale su mjerama problematičnima u smislu poštivanja ljudskih prava i demokratskih vrijednosti, upozorava međuvladina organizacija u srijedu.
U izvješću kojim je obuhvaćen gotovo cijeli svijet, organizacija International Idea zaključuje da je 61 posto zemalja donosilo mjere koje smatra “nezakonitima, neproporcionalnima, bez vremenskih ograničenja ili nepotrebnima”.
Ljudska prava krši i 43 posto demokratskih država
Demokratska načela i ljudska prava krši 90 posto autoritarnih režima, ali prekršaji su uočeni i u 43 posto država iz kategorije demokratskih, kaže organizacija sa sjedištem u Stockholmu, specijalizirana za ocjenjivanje stanja demokracije u svijetu.
“Bilo je predvidivo da će autoritarni režimi, koji u svojem ustroju imaju manje mehanizama zaštite demokratskih i ljudskih prava, nastojati povećati svoju moć pod izlikom suzbijanja pandemije”, kaže glavni tajnik International Idea, Kevin Casas-Zamora.
“No iznenađuje da su tolike demokratske države donosile problematične mjere”, rekao je.
Indija je na prvom mjestu svjetske ljestvice država koje su donijele “zabrinjavajuće” mjere u 9 od 22 analizirana područja (sloboda kretanja, sloboda izražavanja, mediji itd.) i u tome je ispred Alžira i Bangladeša.
Slijede Kina, Egipat, Malezija i Kuba (7 područja).
Rusija, Saudijska Arabija, Mijanmar, Jordan, Šri Lanka i Zimbabve dijele prvo mjesto
Rusija je prva na popisu europskih zemalja jer je donijela “zabrinjavajuće” mjere u šest područja, a to mjesto dijeli s još pet zemalja u svijetu: Saudijska Arabija, Mijanmar, Jordan, Šri Lanka i Zimbabve.
Nevladina udruga International Idea ocjenjivala je različite mjere koje su donosile države kako bi odredila jesu li one problematične sa stajališta demokracije, pri čemu nije ocjenjivala njihovu sanitarnu učinkovitost.
Indija, Malezija, Mijanmar, Šri Lanka i Irak, pet zemalja svrstanih u skupinu demokratskih – iako je riječ o krhkim demokracijama – na popisu je 15 država koje zauzimaju dno ljestvice.
U Europi kritične Bugarska, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija
“Pandemija je bila akcelerator tendencija koje su postojale i prije virusa. Izraženo autoritarne zemlje većinom su postajale još autoritarnije, a u demokracijama koje su već imale poteškoća u očuvanju pravne države, te su se poteškoće povećale”, ocjenjuje M. Casas-Zamora.
U Europskoj uniji pet je kritičnih zemalja: Bugarska u tri područja, Mađarska, Poljska, Slovačka u dva te Slovenija u jednom području.
Kritike Sjedinjenim Državama
Među velikim zapadnim demokracijama prozvane su samo Sjedinjene Države i to u dva područja.
Izrael je zabrinjavajuć u pet područja, a Argentina u dva.
Ograničenja medijskih sloboda u ime borbe protiv dezinformiranja, pretjerano korištenje sile (raspoređivanje vojske koja nadzire primjenu propisa, kampovi za izolaciju oboljelih…), korupcija pri sklapanju ugovora o hitnoj nabavi ili prozivanje migranata kao odgovornih za širenje epidemije neke su od problematičnih mjera koje se najčešće susreću.
Novi izazov koji će trebati ocijeniti bit će taj kako se velika gospodarska kriza koja je u tijeku odražava na stanje demokracije, kaže Casas-Zamora.
Studija hvali Island, Finsku, Novi Zeland, Norvešku…
Studija hvali modele nekih zemalja koje su ostvarile dobre sanitarne rezultate, a pritom nisu narušile poštivanje demokratskih prava. To su Island, Finska, Novi Zeland, Norveška, Južna Koreja, Tajvan, Urugvaj, Cipar, Japan, Senegal i Sijera Leone.
Za Hrvatsku u izvješću piše samo to da je izborno povjerenstvo isključilo mogućnost glasanja na izborima zaraženih osoba, no da je (Ustavni) sud tu mjeru ukinuo i da je na izborima u 2020. u odnosu na prosjek iz razdoblja 2008. do 2019. odaziv birača bio nešto niži.
Francuska, Italija, Kanada, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolska nisu svrstane među najbolje učenike iako u njima nije navedeno nijedno područje zabrinutosti.
To opovrgava ideju da bi nedemokratske zemlje mogle biti uspješnije u obuzdavanju pandemije.
Argumenti autoritarnih režima da su morali obuzdati slobode u ime borbe protiv pandemije padaju u vodu kada se vidi da “na svaku Kinu dolazi jedan Novi Zeland, na svaku Kubu jedna Finska”, objašnjava Casas-Zamaora.
Smatra se da 55 posto stanovništva danas živi u demokraciji
U izvješću organizacija žali što su primjerice Peking i Havana “ostvarili dobre sanitarne rezultate po visoku cijenu demokracije i ljudskih prava”.
Zaključci se temelje na svjetskom praćenju učinka covida-19 na demokraciju od srpnja u partnerstvu s Europskom komisijom.
International Idea ocjenjuje da 55 posto svjetskog stanovništva danas živi u demokraciji. Analiza je obuhvatila 162 države od kojih je 99 njih ta organizacija svrstala u demokracije, 33 u autoritarne režime, a 30 u “hibridne režime”.
(Izvor: HINA)