Na NATO summitu u Vilniusu u Litvi, koji će se održati 11. i 12. srpnja, čelnici NATO-a bavit će se širokim spektrom pitanja s kojima se suočava Savez te osigurati da NATO ostane spreman odgovoriti na svaki izazov, najavljeno je. NATO se trenutno suočava s najopasnijim i najnepredvidljivijim sigurnosnim okruženjem od Hladnog rata, a summit će donijeti odgovore na pitanje kako će Savez nastaviti štititi svojih milijardu građana i svaki pedalj savezničkog teritorija. Kako je najavljeno, čelnici NATO-a sastati će se kako bi se pozabavili najhitnijim izazovima za Savez, dodatno ojačali NATO-ovo odvraćanje i obranu i približili Ukrajinu Savezu.
Kako je rekao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg šefovi država i vlada NATO-a sastat će se sljedeći tjedan u Vilniusu, u kritičnom trenutku za transatlantsku sigurnost.
Ključni ciljevi
“Ruski agresorski rat protiv Ukrajine i dalje bjesni. 500 dana Moskva je donosila smrt i razaranje u srce Europe, nastojeći uništiti Ukrajinu i podijeliti NATO. Naš će summit poslati će jasnu poruku – NATO je ujedinjen, a ruska agresija se neće isplatiti. Na summitu ćemo učiniti Ukrajinu još jačom i iznijeti viziju njezine budućnosti. Očekujem da će saveznički čelnici dogovoriti paket s tri elementa, kako bi Ukrajinu približili NATO-u”, kazao je Stoltenberg.
On je pojasnio kako će biti dogovoren višegodišnji program pomoći te osigurati potpuna interoperabilnost između ukrajinskih oružanih snaga i NATO-a, unaprijediti političke veze i uspostaviti Vijeće NATO-Ukrajina.
“I treće, očekujem da će saveznički čelnici ponovno potvrditi da će Ukrajina postati članica NATO-a i ujediniti se oko odgovora kako Ukrajinu približiti njenom cilju. Saveznici su već obećali 500 milijuna eura za kritične potrebe, uključujući gorivo, medicinske potrepštine, opremu za razminiranje i pontonske mostove. Također ćemo pomoći u izgradnji sektora sigurnosti i obrane Ukrajine, uključujući vojne bolnice. I pomoći ćemo Ukrajini u prijelazu sa opreme i standarda iz sovjetske ere na NATO opremu”, iznio je velike planove glavni tajnik NATO-a.
Kazao je i kako će se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pridružiti na inauguralnom sastanku novog Vijeća NATO-a i Ukrajine, a što će biti i platforma za krizno savjetovanje i donošenje odluka gdje, kako je naglasio, sve članice jednako sjede i zajednički rješavaju zajedničke sigurnosne probleme.
Stoltenberg je iznio i konkretne ciljeve: “Na summitu ćemo poduzeti daljnje velike korake za jačanje našeg odvraćanja i obrane. S tri nova regionalna obrambena plana, za suprotstavljanje dvjema glavnim prijetnjama našem Savezu: Rusiji i terorizmu. Jedan plan za sjever, Atlantik i europski Arktik; Jedan za središte, koji pokriva baltičku regiju i središnju Europu; I južni plan za Sredozemno i Crno more. Kako bi izvršio te planove, NATO stavlja 300.000 vojnika u veću pripravnost. Uključujući znatnu zračnu i pomorsku borbenu moć”.
Koliko će koštati sigurnost?
On je kazao kako očekuje da će čelnici podržati akcijski plan obrambene proizvodnje za agregiranje potražnje, jačanje kapaciteta i povećanje interoperabilnosti, ali da svi ovi planovi zahtjevaju i viša ulaganja.
Rekao je kako će na summitu saveznici postaviti ambicioznije obećanje ulaganja u obranu, točnije, da će godišnje uložiti najmanje 2% bruto domaćeg proizvoda u obranu.
“Danas objavljujemo nove procjene potrošnje za obranu. U 2023. bit će realno povećanje od 8,3% u svim europskim saveznicima i Kanadi. Ovo je najveće povećanje desetljeća i deveta uzastopna godina povećanja potrošnje za obranu. Dakle, europski saveznici i Kanada dodatno će uložiti više od 450 milijardi američkih dolara otkako smo 2014. prihvatili naše obećanje ulaganja u obranu. Tada su samo tri saveznika potrošila 2 % BDP-a na obranu. Ove godine, jedanaest saveznika dostiglo je – ili premašilo – cilj. I očekujemo da će se taj broj znatno povećati sljedeće godine”, kazao je Stoltenberg.
On je rekao kako će na summitu sudjelovati i čelnici Australije, Novog Zelanda, Japana i Južne Koreje.
“Jer naša sigurnost nije regionalna, ona je globalna. Stoga bliže surađujemo na pitanjima kao što su kibernetička sigurnost, pomorska sigurnost i nove tehnologije. Također ćemo pozdraviti Europsku uniju u Vilniusu. Naše je partnerstvo doseglo neviđenu razinu i predani smo tome da zajedno radimo još više. Ovo će biti prvi summit Finske kao NATO saveznice. Radujemo se što skorijem pridruživanju Švedske”, istaknuo je.
On je podsjetio i kako je bio “domaćin konstruktivnog sastanka visokih dužnosnika iz Turske, Švedske i Finske” te da će se, kao sljedeći korak, sastati i s turskim predsjednikom Erdoganom i švedskim premijerom Kristerssonom u Vilniusu u ponedjeljak, 10. srpnja.
Vytis, vitez u oklopu, litvanski je simbol snage i moći. Služi kao nacionalni grb Litve od kasnih 1300-ih, a nalazi se na ovogodišnjem logou NATO summita kao simbol spremnosti i predanosti Litve da obrani Savez.
/Desk/