Prošle su skoro tri godine od pune invazije Rusije na Ukrajinu. Steve Rosenberg, dopisnik BBC-ja iz Rusije, pitao je obične Moskovljane čemu se nadaju u novoj 2025. godini. Iz njihovih odgovora je jasno – svi žele da rat završi. No kako će se to postići? I kada? U to nitko nije siguran., prenosi Jutarnji list.
Druga najveća briga običnih Rusa je ekonomija jer su cijene odletjele nebu pod oblake.
Još jedno pitanje upućeno intervjuiranim Rusima bilo je kakav je njihov stav o Vladimiru Putinu koji je na vlasti već 25 godina. Vjeruju li mu i dalje da će donijeti odluke najbolje za zemlju?
‘Želim da bude mir. Za mene je to najvažnije‘, kaže jedna Moskovljanka.
Na pitanje kako se mir može postići, samo sliježe ramenima.
‘Nadam se da će rat završiti, to je najvažnije‘, kaže prolaznik u srednjim godinama.
‘Mene najviše brine što ću staviti na novogodišnji stol. To mi je jedini problem‘, kaže jedna mlađa Moskovljanka i onda brzo odjuri na posao.
‘Želim da rat završi i da mi pobijedimo‘, kaže žena srednjih godina.
Na pitanje što je potrebno da se rat završi, ona još jednom ponavlja: ‘Najvažnije je da mi pobijedimo. A kad pobijedimo, rat će završiti.‘
No. što zapravo za nju znači ‘pobjeda‘?
‘To je kad svi ti beskorisni ljudi krepaju! Tad ćemo pobijediti‘, kaže žena.
Na pitanje tko su ti ‘beskorisni ljudi‘ odgovara: ‘To su oni koji žele da se rat nastavi.‘
Na potpitanje tko to želi, odgovara: ‘To su oni ljudi tamo jako daleko. Ne u Rusiji.‘
Život sa 140 eura mjesečno
Umirovljenik iz Moskve kaže kako svi vjeruju Putinu, no da je potrebno više se usredotočiti na ekonomiju zemlje.
‘To je rekao i američki predsjednik. Ima mnogo ljudi s niskim primanjima, među kojima sam i ja. Moja mjesečna mirovina je 13.000 rubalja (oko 140 eura).‘
Na pitanje kako preživljava s tako malenom mirovinom, kaže kako mu pomaže sin, ali i da radi kao dostavljač iako su mu 74 godine.
‘Nisam jedini penzioner koji radi. Ima mnogo ljudi poput mene koji rade. Takva je situacija. Moramo raditi. Nadajmo se da će Putin ispuniti svoje obećanje i povećati mirovine. Možda hoće. Nije to na meni. Da se mene pita, rekao bih što treba napraviti. Ali nikoga nije briga što ja mislim. Ja sam samo obični umirovljenik‘, kaže.
Upitan o tome imaju li ljudi u Rusiji ikakav utjecaj na svoj život i budućnost, odgovara kako su ‘Rusi vrlo strpljivi i dugo ostaju u tišini‘.
Više snjegovića nego vojnika
BBC-jev Rosenberg primjećuje da ove godine, za razliku od prethodnih, više po gradu nema istaknutih velikih slova Z – simbola tzv.‘specijalne vojne operacije‘ – već su po trgovima sada samo božićna stabla i ukrasi.
Prisjeća se i kako je 2022. u Sibiru vidio ledenu skulpturu u obliku vojnika s kalašnjikovim, no sada toga više nema.
‘Mislim da nakon tri godine rata Rusi ne žele da ih se podsjeća na taj rat‘, kaže Rosenberg. ‘Vlasti to osjećaju pa ove godine ima više snjegovića nego vojnika. No rat i njegove posljedice se ne mogu jednostavno prekriti šljokicama.‘
‘Glavno je da rat završi tako da se svi pomirimo i opet budemo prijatelji i da nitko više ne pogine. To je ono što želim u novoj godini‘, kaže još jedna Moskovljanka. ‘Živci su mi već pri kraju jer ne znam što se događa i što će dalje biti. Pod stresom sam‘, kaže.
‘Mi vjerujemo našem glavnom zapovjedniku Putinu. On donosi odluke i u naše ime. A to znači da i mi snosimo kolektivnu odgovornost za ono što se događa‘, kaže gospođa.
‘Mislim da bi razumni ljudi trebali sjesti za stol, razgovarati i postići sporazum. Nema alternative. Jedino se razgovorom može postići nešto razumno. Oružje neće pomoći‘, kaže još jedan Moskovljanin.
Njemu je, kaže, ove godine najteže palo povećanje cijena zbog čega mora više raditi i ima manje vremena za obitelj.
Ljudi ne vjeruju da mogu išta promijeniti
Nakon tri godina sankcija trgovine u Moskvi su dobro opremljene. No problem su cijene. Na primjer, cijena krumpira je porasla za 88 posto, a cijena maslaca za 35 posto. Neke su trgovine zato maslac morale početi stavljati u posebne kutije kako bi spriječile krađu.
No neki Moskovljani ne gledaju samo u budućnost već se prisjećaju i prošlosti. Tako je u Moskvi ovih dana održana svečanost obilježavanja 45 obljetnice sovjetske invazije na Afganistan.
‘Danas naša djeca i unuci gledaju kako se brane interesi naše države u Ukrajini‘, rekao je govornik na svečanosti povlačeći paralelu s ratom u Ukrajini. Govor općenito reflektira narativ Kremlja da je rat u Ukrajini zapravo krivica Zapada – iako je Rusija bila ta koja je napala svog susjeda.
‘Moj ukupni dojam je da za razliku od 1989. i 1990, kad sam studirao u Moskvi i kad su ljudi smatrali da imaju moć da promijene svoje živote i svoju zemlju, sada toga više nema. Možda je to zbog straha ili fatalizma ili zbog toga što još uvijek mnogo ljudi vjeruje u sliku koju im prikazuju državni mediji. Mnogi Rusi i dalje su voljni prepustiti svoju budućnost čovjeku na vrhu‘, kaže Rosenberg.
/Desk/