I ovih lokalnih izbora u BiH, u područjima-općinama s većinski hrvatskim stanovništvom zabilježena je niska izlaznost, u većini daleko ispod polovice registriranih birača. Dok mnogi analitičari ovo pripisuju dobu pandemije korona virusa, podatci o izlaznosti na lokalnim izborima 2016. godine pokazuju i da se radi o negativnom trendu među hrvatskim biračima, piše Dnevni list.
Ovo bi trebalo bi zabrinjavati ne samo pobjednike, HDZ BiH koji, iako bilježi ostanak na vlasti i s, nominalno, vrlo niskim postotkom potpore i istodobno prisvaja ekskluzivitet zastupanja cjelokupnog hrvatskog korpusa – nego i sve ostale političke predstavnike Hrvata u BiH.
Što se događa sa Hrvatima u BiH, zašto ne žele glasati, jesu li razočarani ili deprimirani, zašto ne vide svoj glasački potencijal ili su jednostavno zaokupljeni egzistencijalnim problemima, iseljeni su i deprimirani i ne prepoznaju priliku za pokretanje stanja na bolje? To su vrlo ozbiljna pitanja na koja treba dati odgovore.
Nastavljen trend sve manjeg odziva
Prema podatcima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, na netom završenim lokalnim izborima glasala je točno polovica registriranih birača – 1.577.653 od njih ukupno 3.155.316 registriranih. Kada je riječ o entitetima, odziv glasača bio je ispod polovičan (896.722 ili 47%), a u RS-u iznad polovičan (643.456 ili 55%) te u Brčko Distriktu 45% ili 37.425 od registriranih 81.383 birača.
Uspoređujući podatke o izlaznosti Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH u pojedinim općinama gdje žive većinom hrvatsko stanovništvo, uradili smo usporedbu odziva birača ovih i lokalnih izbora iz 2016. godine.
Primjerice, na lokalnim izborima 2016. godine u općini Posušje od registriranih 13.607 birača, glasovalo je tek 5.198 što je 38,2% od sveukupnog broja. Ove godine taj postotak iznosio je 34,42%.
Također, ove godine u Grudama je na izbore izašlo 34,52% ili 4.593 od registriranih 13.305 birača, dok je na lokalnim izborima prije četiri godine u toj općini glasalo 36% glasača. Slično je i u Širokom Brijegu gdje je ove godine za izbore bilo zainteresirano samo 38,31%, odnosno, tek 8.999 birača od registriranih njih 23.489. Taj postotak 2016. godine bio je boljih, no ipak ispodpolovičnih 43,6%.
Nije sjajna izlaznost ovih izbora bila ni u Tomislavgradu, gdje je glasalo tek 36,95% – 6.851 od registrirana 18.541 birača, kao što nije sjajno bilo ni prošlih izbora kada je glasalo njih 39,7%.
Sredina sa jednim od najznačajnijih padova odziva birača na izbore je općina Domaljevac-Šamac gdje je na ovim izborima glasovalo 27,12% glasača, dok je prije četiri godine taj postotak iznosio 51%.
Livno je općina gdje se ovih izbora bilježi značajan pad odziva birača – tu je na izborima prije četiri godine glasalo 39,44%, dok je ovih izbora birališta posjetilo 28,75%, tj. 7.642 od registriranih 26.469 birača.
Nadalje, pad izlaznosti bilježi se i u Čapljini gdje je ove godine izlaznost bila 43,58%, a prije četiri godine 45%, kao i u Ljubuškom gdje je ovih izbora glasalo 42,33%, 9.257 od registriranih 21.870, dok je na izborima 2016. glasalo 46,7%.
Dok je u općini Čitluk prošle godine izlaznost bila među iznadpolovična, 56,1%, ove godine ta granica nije prijeđena jer je glasalo 46,41%.
Jedino u Neumu veći odziv nego 2016.
Stolac, kao sredina u kojoj živi hrvatsko-bošnjačko stanovništvo i ove godine bilježi zavidnu izlaznost birača – glasalo je 73,1%, 6.814 od registriranih 9.321 što znači da su obje strane značajno animirale svoja biračka tijela. I prošlih izbora, točnije, ponovljenih izbora jer je u toj općini došlo do nasilnog prekida izbornog procesa, izlaznost je bila zavidna -74,45%.
Prozor-Rama ovih izbora skoro da je zadržala razinu odziva od prošlih, a što je također znak da su dva kandidata uspjeli “održati budnima” svoje glasačko tijelo. Naime, ove godine Prozor-Rama bilježi odziv od 55,67% dok je na izborima od prije četiri godine taj postotak bio 56,9%.
Jedna od rijetkih osnovnih izbornih jedinica koja ovih izbora bilježi porast izlaznosti je općina Neum gdje je glasalo 56,01% birača, a na izborima 2016. godine odazvalo se manje – 52,46%.
Općina Dobretići i ovih izbora zadržala je neslavan rekord – tu je za izbore u nedjelju bilo zainteresirano samo 16,84% glasača, što je i rekord u BiH kada je riječ o neodzivu birača. Taj postotak i u izbornom ciklusu iz 2016. bio je jako nizak – tek 25,6%.
U devet općina pobjednici poznati i prije izbora
Dok je u pojedinim općinama ovih izbora bila prava borba za osvajanje ili ostanak na vlasti, u devet općina pobjednici su bili poznati i prije izbora, a načelnički mandat doslovno se mogao dobiti i sa samo jednim glasom. Naime, u devet bh.općina – Mrkonjić Grad, Ravno, Usora, Olovo, Teočak, Jezero, Grude, Domaljevac-Šamac i Orašje bilo je samo jedan kandidat za načelničku dužnost, odnosno, jedini ovjereni kandidati, redom članovi SNSD-a, HDZ BiH i SDA.
Bez obzira koliko glasova imali, nove mandate imaju SDA-ovci Đemal Memagić u Olovu i Tajib Muminović u općini Teočak, kao i SNSD-ovci Dragan Vođević u Mrkonjić Gradu i Snežana Ružičić u Jezeru.
Isto vrijedi i za pet općina gdje je HDZ BiH zadržao mandate bez konkurencije – u Domaljevcu-Šamcu to je Stjepan Piljić, u Orašju Marijan Oršolić, u Grudama Ljubo Grizelj, Andrija Šimunović u općini Ravno i Zvonimir Anđelić u općini Usora.
Prema preliminarnom izvješću Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o rezultatima lokalnih izbora, njihovi izborni rezultati izgledaju ovako:
Domaljevac-Šamac: Za kandidata HDZ BiH Stjepana Pejića glasalo je 836 glasača od registriranih 4.627 birača; Orašje: Za kandidata HDZ BiH BiH Marijana Oršolića glasalo je 3.762 glasača od registriranih 18.232; Grude: Za kandidata HDZ BiH Ljubu Grizelja glasalo je tek 2.400 od registriranih 13.458 glasača; Ravno: Za kandidata HDZ BiH Andriju Šimunovića glasalo je 560 glasača od ukupno registriranih 1.543; Usora: Za kandidata HDZ BiH Zvonimira Anđelića glasalo je 881 birač od registriranih 5.920; Jezero: Za kandidatkinju SNSD-a-Milorada Dodika, Snežanu Ružičić glasalo je 538 birača od registriranih 1.119; Mrkonjić Grad: Kandidat SNSD-a-Milorada Dodika, Dragan Vođević zadobio je 6.238 glasova od 18.024 birača; Olovo: Za kandidata SDA Đemala Memagića glasalo je 3.602 od registriranih 8.666 birača; Teočak: Tajib Muminović, kandidat SDA, zadobio je povjerenje 2.061 birača od registriranih 6.728.