Današnji tisak na njemačkom jeziku se, između ostalih, bavi i temom – visoki predstavnik u BiH. Jedni komentatori upozoravaju na rat, drugi kažu da time eksperti sebi daju na važnosti, prenosi pisanje medija Deutsche Welle.
„Izostao je ruski veto. Vijeće sigurnosti UN je u srijedu (03.11.) produžio mandat EUFOR-a u BiH. Ali su Moskva i Peking spriječili da u New Yorku do riječi dođe civilni ‘nadzornik’ Daytonskog mirovnog sporazuma, Nijemac Christian Schmidt. On upozorava na raspad zemlje”, piše Andreas Ernst, dobar poznavatelj prilika na Balkanu u švicarskom listu Neuen Zürcher Zeitung (NZZ).
Davanje na važnosti
Na početku teksta autor postavlja čitav niz pitanja: „Je li ovo poraz Zapada? Približava li se BiH provaliji kako vjeruje Schmidt? Mora li se povećati broj europskih trupa u zemlji i revalorizirati Ured visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu kako to zahtijevaju trustovi mozgova? Trezven pogled pokazuje: u igri je puno više uzbunjivanja, kojim „High Rep” i neki eksperti žele sebi dati na važnosti. Oni iz iskustva znaju da se svijet za njih zanima, kada galame o zlom vuku. A on se zove rat u BiH”, piše komentator NZZ-a.
Ernst ističe da je točno i da se Zapad mora dogovoriti o novoj strategiji kako bi se na pravi način nosio s riskatntim političarima poput Milorada Dodika.
„Ovaj najmoćniji političar bosanskih Srba najavljuje da će povući Srbe iz vojske te zemlje i osnovati vlastite borbene snage. Zašto on to radi? Dodik muku muči s padom vlastite popularnosti u Republici Srpskoj, u kojoj žive većinski Srbi. Građani su ogorčeni zbog nepotizma i nesposobnosti državnih službi. Štete mu i dugodišnji nerazjašnjeni pravosudni sporovi. I zato uopće ne čudi što Dodik igra na nacionalističku kartu i povećava ulog”, piše Ernst i naglašava da je nacionalistička retorika uobičajena praksa po kojoj se vlada u ovoj multietničkoj zemlji.
„I to ne samo srpske, već također i bošnjačke (muslimanske) i hrvatske elite. Oni pokušavaju stvoriti strah od drugih među svojim sljedbenicima, kako bi mogli lakše kontrolirati ‘vlastitu’ nacionalnu grupu. Pri tom OHR nije ništa drugo do čista projekcijska površina. Nacionalistički političari Republike Srpske demoniziraju ga kao kolonijalni relikt, s kojim zapadne sile žele stvoriti centralnu državu u kojoj bi dominirali muslimani. Visoki predstavnik, s druge strane, sebe vidi kao jamca poslijeratnog poretka. No, nijedno nije točno, ili nije više. OHR je već dugi niz godina politički beznačajan i u osnovi upravlja samo sobom. Dodikova reputacija snažnog čovjeka se hrani njegovim separatistčkim provokacijama, na koje pouzdano ljutito reagiraju njegovi protivnici”, piše komentator švicarskog dnevnika i kaže da bi se, zapravo, trebalo reagirati tek onda kada on zaista prekrši Daytonski sporazum.
„Ali onda strogim sankcijama. Zato je ispravno da EU i NATO ostanu vojno prisutni u zemlji. Za razliku od OHR-a, trupe pružaju sigurnost, ukoliko bi stvari izmakle kontroli.”
Međutim, građanski rat u Bosni i Hercegovini je danas jednostavno nezamisliv. Jer, krvoproliće do 1992-1995. je vrlo prisutno u kolektivnom sjećanju, a svakodnevni zajednički život nacionalnih grupa u najvećoj mjeri protiče bez ikakvih problema. Ono što više uznemiruje je iseljavanje i činjenica da je u toj zemlji u proteklih 20 godina broj stanovnika opao 3,7 na 3,2 milijuna.”
Glavne uloge drame: srpski nacionalist, ruska vlada i nekadašnji njemački ministar
Drugačije na stvar gleda kolumnist uglednog njemačkog tjednika Die Zeit, koji kaže da bi ovaj put u BiH zaista moglo doći do prekretnice. Kolumnist Mihael Tuman piše da su glavne uloge u ovoj drami srpski nacionalist, ruska vlada i nekadašnji njemački ministar. Tuman piše da je glavni krivac za krizu Milorad Dodik, ali podsjeća da je taj čovjek nekad bio potpuno drukčiji.
„Dodika sam prvi put sreo 1996. u Bijeljini. Upravo je bio osnovao socijaldemokratsku partiju, koja je bila oporbs srpskom vođi i kasnije osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću. Dodik je tada bio istinska uzdanica. Danas je on nacionalist, koji poriče ono što je ranije govorio. Na primjer da je u Srebrenici 1995. počinjen ‘genocid’. Dodik je karijeru napravio kao ‘novi nacionalist’. I kao takav poseže sa cjelokupnom moći.”
Autor ističe kako Dodik već godinama napada zajedničke institucije BiH, izravno ili neizravno prijeti odcjepljenjem Republike Srpske, uništava zajedničko državno predsjedništvo, čiji je i sam član. „Želi ukinuti funkciju visokog predstavnika”, piše i naglašava da tu sada u igru ulazi njemački ministar.
Autor ističe da je Christian Schmidt, koji je od 1. kolovoza na dužnosti visokog predstavnika, do 2017. bio ministar poljoprivrede u njemačkoj vladi, a zapravo puno duže političar koji se bavio pitanjima sigurnosti u svojoj Kršćansko-socijalnoj uniji (CSU).
Slučaj sporenja velikih sila
Kolumnist Tulman navodi da je to san srpskih nacionalista za koji su ratovali od 1992. do 1995, sve do genocida u Srebrenici. Dodaje da je upravo zbog tog koncepta i sklopljen Daytonski mirovni sporazum i uspostavljena dužnost visokog predstavnika.
On na kraju svoje kolumne piše da „Christianu Schmidtu u lice puše istočni vjetar”. „Nekadašnji njemački ministar poljoprivrede je odjednom postao slučaj sporenja velikih sila. Pri tom se radi o puno više nego o njegovoj dužnosti: o miru ili mogućem novom ratu u Bosni i Hercegovini.”
/Republikainfo.com/