Otvoren je Pelješki most. Hrvati su dosanjali svoj san, a Neumljani su besplatno dobili turističku atrakciju. No, što Pelješki most donosi žiteljima jedinog bosansko-hercegovačkog gradića na Jadranskom moru?
Stotine kamera iz Neuma snimale su spektakularan vatromet i otvaranje Pelješkog mosta u susjednoj Hrvatskoj. Kao neka uramljena slika, daleko na morskom horizontu osvijetljeni Pelješki most, čini se, obogatio je pogled s neumskih terasa u kojem uživaju i Neumljani i njihovi gosti kojim ovaj gradić vrvi i ovoga ljeta, piše Deutsche Welle.
Pelješki može propustiti kruzere, ali Neumljani ih ne žele
Iz Mostara, preko Stoca do Neuma od nedavno se može novootvorenom magistralnom cestom Stolac-Neum, dugom 36 kilometara u koju je uloženo 96,5 milijuna eura. Cesta je putovanje do jedinog bh grada na jadranskoj obali skratila za dobrih pola sata. Ako ništa, vrućine od više od 40 stupnjeva lakše je podnijeti na novoj cesti nego se beskonačno ‘truckati’ vijugavim, uskim puteljkom do neumskih plaža.
„Neum je povezan sa kontinentalnim dijelom BiH“, kazano je prilikom otvorenja ove ceste. Slične riječi izgovarale su se i na otvaranju Pelješkog mosta.
Ali, nije išlo glatko među susjedima, BiH i Hrvatskom oko izgradnje Pelješkog mosta. Nakon glasnog negodovanja zbog gradnje od dijela bh političara sada – tišina. Stajališta kritičara kako će se izgradnjom mosta i povezivanjem južnog dijela Hrvatske obale BiH zatvoriti izlaz na otvoreno more, pokazala su „klimave noge“.
To je krajem lipnja „dokazao“ jedan od najvećih kruzera na svijetu, ‘grdosija’ duga duga 237 metara i sa skoro 1.800 putnika, uplovivši u neumski akvatorij ispod Pelješkog mosta. Ali, Neumljani nisu bili previše impresionirani i organizirali su prosvjede.
Mnogima čudne i s pitanjem zašto Neumljani ne žele turiste s kruzera koji im donose novac.
„Ako hoćeš život i budućnost, radiš drukčije“
Nikola Prkačin, aktivist koji je organizirao prosvjede za DW kaže: “Ovo je bila win-win situacija za Hrvatsku i BiH. Uplovio je brod ogromnih dimenzija i ne treba biti pomorski stručnjak da biste vidjeli kako njemu tu nije mjesto. Uplovljavanjem je Hrvatska dokazala da ispod mosta mogu uplovljavati i najveći kruzeri i tako su demantirali suprotna stajališta političara iz Sarajeva. U svemu gube ljudi iz Neuma“.
Uz komentar kako slabe morske struje i plitki neumski zaljev, ne mogu istrpjeti duboki gaz i onečišćenje koje donose kruzeri, ugrožavajući cjelokupan ekosustav, Prkačin cijelu situaciju vrlo slikovito objašnjava.
„Neki kažu „treba uzeti novac“, ali nije to baš tako. Ako hoćeš samo novac, otvori odlagalište radioaktivnog otpada, ali ako hoćeš život u zravoj sredini, onda radiš drukčije. Mi smo ovo naslijedili, ne samo mi, nego i BIH i maksimalno moramo uraditi kako bi to sačuvali za budućnost“.
Pozitivna i negativna strana Pelješkog mosta
Ali, kruzeri ipak nije glavna tema već odgovori što Neumu donosi ili odnosi Pelješki most.
„Za nas je pozitivno što ovih mjeseci nećemo imati toliko izražen prometni pritisak, tako da je dobro da se rastereti prometna infrastruktura. Ono zasigurno što će imati negativni učinak – to su trgovine i ugostiteljski objekti uz samu magistralu koji će imati izvjestan pad prometa, ali mislim da neće biti toliko značajan da bi se trgovine zatvarale. Imali smo koronu i mjere ograničenja u prometu pa smo prošli taj prvi test kako bi funkcioniralo bez intezivnog prometa i pokazalo se da nisu značajni gubitci“, komentira za DW načelnik Općine Neum Dragan Jurković.
Smatra kako će se razvojem turizma kompenzirati otvaranje mosta kod susjeda i nadoknaditi gubitci, a posebice u tom kontekstu spominje novootvorenu magistralnu cestu Neum-Stolac koja donosi i više turista.
Neumski načelnik nije vidio ništa sporno u izgradnji Pelješkog mosta i smatra kako to nije bio ni izlaz na otvoeno more, a ni uplovljavanje brodova. „To je neki drugi problem“, kaže on.
Ali, dok su neki bh političari smatrali kako će Pelješki most priječiti uplovljavanje kruzera, neumski načelnik ih ne želi.
„Nismo bili oduševljeni kruzerom jer se ne vidimo u takvom turizmu. Želimo se bazirati na održivi turizam koji ne ugrožava kvalitetu vode i bioraznolikost podmorja. Imamo Malostonski kanal, Neumski akvatorij, dva specifična područja gdje nije dobro da uplovljavaju veliki brodovi, pogotovo veličine kao što je bio nedavni kruzer. Kao lokalna zajednica, poručujemo da u Neumu ne želimo ni luku. Radimo strategiju razvoja općine gdje želimo turizam pozicionirati na zdravim, ekološki održivim temeljima i očuvati ovaj dio mora, Ako sami ne zaštitimo okoliš i more za nekoliko godina bit će kasno“, zaključuje načelnik Neuma.
Korist ili gubitci ili ipak optimizam?
Ipak, hoće li otvaranje Pelješkog mosta Neumu donijeti korist ili gubitke? Trgovkinja u obližnjoj pekarnici na magistrali nije imala vremena za razgovor o tome. „Bit će manje. Vidjet ćemo“, kratko je odgovorila na pitanje očekuje li smanjenje prometa.
Branimir Butigan, predsjednik Udruge hotelijera Općine Neum na ovo pitanje ima optimističan odgovor.
„Zasigurno će otvaranje mosta imati i pozitivnih i negativnih strana, ali uvjereni smo da će ipak pozitivno prevladati, iako će se najprije osjetiti negativne posljedice. Sama prometna rasterećenost gdje neće više trebati i do 30 minuta kako biste prošli iz donjeg u gornji dio grada, neće biti pritiska na gradsku infrastrukturu, a žitelji i naši turisti moći će se slobodnije kretati itd. Ali, vjerujem da se ipak 100 posto promet neće preusmjeriti preko Pelješkog mosta, mnogi će putovati kroz Neum“, kaže Butigan za DW.
I dok su Neumljani, kako se čini, jedva dočekali otvaranje Pelješkog, žitelji okolnih mjesta u susjednoj Hrvatskoj konačno su dočekali svoj – život. Upravo tako nazivaju ‘Pelješki’.
„Živjeli smo u srednjem vijeku – most je život”
Željko Skokandić iz Trpnja na Pelješcu za DW kaže: „Pelješki most za Pelješac će značiti život, sve. U prvom redu mi, gledajući komunikacijski, bili smo u srednjem vijeku. Ovisili smo o maloj cesti i trajektu. Živim u Trpnju gdje je trajekt na linij Trpanj-Ploče i svaki vikend ljeti smo potpuno blokirani zbog gužvi, a da ne govorim koliko nam treba do granice. Sada ćemo prodisati, a za deset godina Pelješac će sigurno biti čudo“.
Gabrijela Gegabalun na otvorenje u Komarnu došla je iz Šibenika.
„Ovo je povijesni događaj, konačno su se spojili sjever i jug Hrvatske. To je velika stvar da konačno kroz vlastitu državu možemo slobodno prolaziti bez granica i ulaska u neku drugu zemlju“, izjavila je za DW ova Šibenčanka.
Među brojnim mještanima su i radnici kineske tvrtke-izvođača s kojima se mještani rado fotografiraju. Kažu i sretni su i tužni – sretni jer uskoro odlaze kući i obiteljima, a tužni jer su upoznali dobre ljude u Hrvatskoj.
„Most – nikako na štetu i u inat BiH”
U samo nekoliko dana bh obala prometno se povezala s ostatkom zemlje, a susjedna Hrvatsko spojila je svoj jug i to sve sa značajnim novcem iz Europske unije koja i dalje nastavlja ulagati u prometnu infrastrukturu i povezanost ove dvije zemlje.
Jedna žiteljka Neuma o tome je imala vrlo zanimljiv kut gledanja: „Zašto samo pričaju da će svi lakše na Pelješac? Pa i oni će lakše do nas“.
I hrvatski predsjednik Zoran Milanović, nakon brojnih „zapaljivih“ izjava, na otvorenju je govorio daleko blažim tonom o susjedima.
„Most je podignut u interesu Hrvatske i njenih ljudi, ali nikome i nikad u inat i na štetu, naročito ne na štetu BiH. Tako bismo razmišljali i da BiH nije domovina i hrvatskog naroda“, kazao je Milanović.
Je li to put i za izgradnju „mosta boljeg dijaloga“ nakon nesuglasice između susjeda? Čini se, to ostaje otvoreno pitanje, piše DW.
/Desk/