Između dva sastanka Zajedničkog odbora za raspodjelu diplomatsko – konzularne imovine SFRJ – onog u listopadu na Brdu kod Kranja u Sloveniji i sljedećeg zakazanog za ožujak iduće godine u Beogradu – najviše posla ima Adnan Hadžikapetanović, generalni tajnik Ministarstva vanjskih poslova BiH. On je ovlašteni pregovarač BiH i najviše zahvaljujući Hadžikapetanoviću naša zemlja je do sada dobro prošla u procesu sukcesije imovine bivše Jugoslavije.
Zajednička prodaja
Prema onome što neslužbeno saznajemo Hadžikapetanović i njegov tim suradnika otkrio je novu imovinu bivše Jugoslavije, a papire i dokaze o tome „netko je negdje krio“, pa je sukcesija započeta 2004. godine daleko od završetka. O detaljima ovog otkrića bar za sada nitko javno ne želi da govori s objašnjenjem da je „šutnja razumljiva jer treba sve dovesti do kraja“.
BiH je u dosadašnjem procesu sukcesije dobila i preuzela diplomatske objekte u Londonu, Otavi i Oslu. Rezidencija u Beču bila je jedno vrijeme izdana Veleposlanstvu Republike Hrvatske isto kao i objekt u Kanadi koji se izdavao Srbiji prije nego što je useljeno Veleposlanstvo BiH. Završena je prodaja kuće u SAD-u, a za objekte u Mađarskoj, Španjolskoj i Turskoj od Ministarstva financija BiH traže se financijska sredstva za obnovu i rekonstrukciju kako bi mogli biti u funkciji. BiH sada treba da preuzme i diplomatski objekt bivše Jugoslavije u Keniji koji joj je pripao i objekt u Alžiru koji je sukcesijom pripao našoj zemlji i Hrvatskoj u jednakim dijelovima.
“Mi smo zadovoljni postignutim dogovorima na sastancima s državama nasljednicama bivše SFRJ održanim ove godine, prvo u travnju u Skoplju, a onda u listopadu na Brdu kod Kranja. Donesene su jednoglasne odluke o prodaji imovine u New Yorku, Tokiju, Bonnu i Bernu jer nijedna zemlja nasljednica nije pokazala interes za fizičkom podjelom objekata jer su velike kvadrature, na tržištu imaju visoke cijene i nerentabilne za smještaj diplomatsko-konzularnih predstavništava. Dogovoreno je da zajednički odredimo agenciju koja će ih prodati putem međunarodnog javnog poziva koji će biti objavljen u Financial Timesu i Economistu i web stranama ministarstva vanjskih poslova država nasljednica bivše Jugoslavije”, priopćio je Hadžikapetanović.
Ogromna vrijednost
Vrijednost te imovine nije manja od 80 milijuna dolara i BiH očekuje da će dobiti najmanje 12 milijuna dolara jer joj po sporazumu o sukcesiji pripada 15 posto ukupne dobiti od prodaje. Sada se neslužbeno spominje da bi ta imovina na tržištu mogla biti prodana za 120 milijuna dolara.
-Svemu treba dodati da od početka proces sukcesije nije imalo lagan jer su apetiti država nasljednica bivše SFRJ veliki posebno Srbije, Hrvatske i Slovenije koje su se pokušale nametnuti kao ključni faktori. Naši izvori kažu da je Hadžikapetanović svojim umijećem uspio te apetite svesti na mjeru i osigurati jednakopravnost svih država nasljednica. Uspio je, kažu isti izvori, razbiti i pokušaje da se internim međusobnim dogovorima pojedinih država dođe do podjele imovine na štetu trećih, prije svega BiH.Šta će biti s imovinom Josipa Broza Tita još nije poznato, a radi se o skupocjenim automobilima, vrhunskim umjetničkim djelima, zlatu, poklonima ogromne vrijednosti koje je osobno dobivao od državnika širom svijeta i sve ih darivao SFRJ…
Izvjesno je da se nijedna država nasljednica imovine bivše Jugoslavije neće odreći prava na „Titovo blago“. Međutim, problem je što se neke od tih država već proglašavaju vlasnicima Titove imovine, a navodno postoje i bilateralni dogovori o tome između pojedinih zemalja. BiH, odnosno njen ovlašteni pregovarač Adnan Hadžikapetanović, neće odustati od principa da se odluke donose zajednički i konsenzusom svih država, a nikako pojedinačnim dealovima i talovima. To stajalište poznato je ostalim zemljama, pa usprkos tome na sastanku Zajedničke komisije u ožujku 2017. u Beogradu moglo bi doći do verbalne vatre.
(Izvor: Dnevni list)


