Pitanje reforme izbornog sustava u BiH hitno je i strateški važno kako bi zemlja krenula naprijed, ali je pritom potrebno poštivati presudu “Sejdić Finci”, izjavio je američki izaslanik za zapadni Balkan Matthew Palmer.
“Pitanje reforme izbornog sustava je hitno, strateški važno za BiH i stoga je važno da lideri učine kompromis i iskažu političku hrabrost koja će biti potrebna kako bi pokrenuli zemlju”, kazao je Palmer u razgovoru za agenciju HINA za vrijeme upravo održanog Dubrovnik foruma.
“Smatram vrlo važnim da se, što god bude dogovoreno, uzmu u obzir presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR) kako bi se oslobodio prostor da BiH krene naprijed”, dodao je Palmer.
Presuda ECHR-a u slučaju “Sejdić Finci” nalaže ukidanje etničke diskriminacije pripadnika manjinskih zajednica u BiH, poput Roma ili Židova, kako bi se mogli kandidirati na najviše državne položaje.
Bosnu i Hercegovinu su Europskom sudu 2009. tužili Jakob Finci i Dervo Sejdić kao pripadnici židovske odnosno romske manjine jer im ustav i izborni zakon ne dopuštaju da se kao pripadnici manjinskih etničkih skupina kandidiraju za člana Predsjedništva BiH. Također, ne mogu biti birani za zastupnike u Domu naroda parlamenta BiH jer su u tim tijelima vlasti predviđena mjesta samo za Hrvate, Bošnjake i Srbe.
Slučaj Ljubić
Na pitanje o presudi Ustavnog suda u slučaju “Ljubić” 2016. (radilo se o zahtjevu Hrvata za pravom na legitimno predstavljanje u tijelima BiH), koja od zakonodavaca traži da promijene izborni zakon kako bi se zajamčilo da politički predstavnici jednog konstitutivnog naroda ne budu birani glasovima drugog naroda, Palmer je odgovorio da to jest određeni problem.
“O presudi u slučaju “Ljubić” strane će također morati razgovarati, no ne želim unaprijed zaključiti koja će pitanja biti na stolu na razmatranju. To je na stranama da se s tim stvarima uhvate u koštac, uz potporu, ohrabrenje i pomoć međunarodne zajednice”, rekao je Palmer.
Za tvrdnju vodstva Hrvata u BiH da bi neuključivanje spomenute presude u procesu reforme izbornog zakonodavstva predstavljalo kršenje ustava zemlje koji jamči načelo jednakopravnosti triju konstitutivna naroda, kazao je da je “stranama da o razgovaraju o tome koliko bi dogovor trebao biti sveobuhvatan”.
“Ponekad je lakše kada ima više elemenata s kojima možete raditi, postići ravnotežu koja poštuje i primjereno odražava interese, ali ponekad se dogodi da je pritisak prevelik, kad je previše toga na stolu istovremeno. To smo vidjeli kod travanjskog paketa”, rekao je Palmer aludirajući na prijedlog ustavnih promjena oko kojeg su se usuglasila trojica nacionalnih predstavnika iz Bosne i Hercegovine u Washingtonu 15. ožujka 2006. na inicijativu tadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga.
Travanjski paket značio je uvođenje rotacijske smjene jednoga predsjednika Bosne i Hercegovine uz dvojicu zamjenika predsjednika, umjesto postojećeg tročlanog Predsjedništva i reformu parlamenta i rade vlade. Prijedlog ustavnih promjena nije prošao u bosanskohercegovačkom parlamentu zbog protivljenja stranaka Harisa Silajdžića i Bože Ljubića, koji i danas tvrdi da je paket odstupao od temeljnih načela konstitutivnosti i jednakopravnosti konstitutivnih naroda i bio na štetu Hrvata.
Mostar pokazuje da se može do kompromisa
Palmer je optimističan i uvjeren da je kompromis u BiH “apsolutno moguć”.
Visoki američki dužnosnik više je puta ponovio kako bi htio da strane sjednu za stol i iskreno i otvoreno razgovaraju, preispitaju sva pitanja i identificiraju ustupke koji će biti potrebni za postizanje kompromisa stvaranju izbornog sustava koji će biti funkcionalniji, europskiji i uzimati u obzir presude europskih sudova.
“Glavni igrači, glavne strane imaju u tome različiti interes, što znači da će morati sjesti za stol i raditi zajedno kako bi identificirali dodirne točke i sporazumno pronašli put naprijed kao što su to učinili u slučaju Mostara”, rekao je.
“Dakle, to je moguće, ali potrebno je naporno raditi”, poručio je američki izaslanik za zapadni Balkan.
Bitni su otvoreni i iskreni razgovori, “točno ono što smo uspješno radili u slučaju Mostara”, podsjetivši da ondje nije bilo demokratskih izbora desetak godina i da je bilo je dosta skeptika koji su govorili da to neće funkcionirati, piše HINA.
“No bili smo uspješni i u tom istom duhu bih pristupio i ovom izazovu”, rekao je Palmer.
Oprezno s kineskim kreditima
Na pitanje kako komentira najnovije vijesti iz Podgorice koja je objavila da s više europskih i američkih banaka pregovara o refinanciranju gotovo milijarde američkih dolara koje duguje Kini, Palmer je Hini rekao da je to “važan i značajan korak naprijed koji će Crnoj Gori omogućiti da malo predahne i dobro razmotri financijski aranžman za izgradnju autoceste”.
“Mislim da je to lekcija upozorenja i za druge zemlje u regiji o mogućim uzrocima i posljedicama sklapanja takvih infrastrukturnih ugovora s Kinom. Treba biti vrlo razborit i ne imati iluzije o takvim infrastrukturnim projektima i financijskim rizicima tih nejasnih i nedorečenih ugovora”, kazao je.
Zemlje bi apsolutno trebale biti iznimno obazrive u poslovanju s Kinom, rekao je, navodeći kao primjer infrastrukturne projekte i telekome.
To su područja na koje bismo posebice upozorili naše partnere u regiji da budu vrlo oprezni i razboriti u aranžmanima s Pekingom, kazao je.
“Strateški Kina ne želi za ovu regiju ono što mi želimo, Rusija također ne želi ono što mi želimo – integraciju u europski i euroatlantski institucionalni okvir”.
/Republikainfo.com/