Federalni premijer Nermin Nikšić je uz izvješće kojie se napokon našlo na papiru praktično priznao da postojeći sustav ne valja i da ga je potrebno mijenjati i to po žurnom postupku.
“Treba mijenjati zakon kako bi spašavanje ljudi u Federaciji Bosne i Hercegovine bilo učinkovitije”, zaključak je federalnog premijera Nermina Nikšića uz informaciju o poduzetim aktivnostima na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od poplava i klizišta u razdoblju od 4. do 15.10.2024. godine.
Ovime je federalni premijer uz izvještaj koji se napokon našao na papiru praktično priznao da postojeći sistem ne valja i da ga je potrebno mijenjati i to po žurnom postupku, piše Bljesak.info.
Sustav ne funkcionira
Premijer Nikšić u svom zaključku uz izvješće koje će biti proslijeđen parlamentu, navodi kako se zadužuje Federalna uprava Civilne zaštite da žurno pripremi izmjene i dopune Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.
Sudeći po onome što je Nikšić uputio parlamentu, sustav zaštite i spašavanja ne funkcionira kako bi trebao jer se u zaključku navodi kako je potrebno mijenjati zakon radi “preciznijeg i jasnijeg reguliranja pitanja kojima će Federacija Bosne i Hercegovine u vrijeme proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće, moći učinkovitije odgovoriti na prirodnu ili drugu nesreću”.
Navodi se kako su poplave i klizišta u Federaciji Bosne i Hercegovine u studenom “ponovno pokazale da se pripreme lokalnih zajednica, ali i županijskih i federalnih razina vlasti” (…) “moraju što hitnije unaprijediti i osigurati da se blagovremeno provedu sve preventivne mjere za sprječavanje opasnosti i nesreća, a da se u slučaju nastanka tih nesreća, odmah angažiraju svi ljudski i materijalni resursi sukladno planovima zaštite i spašavanja i stave u funkciju zaštite i spašavanja ljudi materijalnih dobara i otklanjanja nastalih posljedica”.
Stroge procedure
Nikšić dokumentom priznaje manjkavosti i traži da se mijenjaju i stvari u zakonu o javnim nabavkama kako bi se za slučaj proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće, preciznije uredila pojedina pitanja i olakšalo funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja, s obzirom na veoma stroge zakonske procedure hitnih nabavki u vrijeme provođenja spasilačkih aktivnosti i posebno angažiranja materijalnih resursa zbog provođenja tih mjera zaštite i spašavanja i otklanjanja nastalih posljedica, prenosi N1 BiH.
Kad je u pitanju sam izvješće, izuzev kronologije aktiviranja akcija spašavanja stradalih u poplavama, precizirane su i brojke oštećenja kao i procijenjene štete.
Broj pogođenih kućanstava
Prema izvješću, u Jablanici je izravno pogođeno 163 kućanstva, dok su najteže pogođene mjesne zajednice Zlate i Donja Jablanica, u kojima prema dostupnim podatcima živi 651 stanovnika. Prema trenutnim procjenama, oko 300 stanovnika je evakuirano iz svojih domova.
U Konjicu je ukupno pogođeno 200 kućanstva, dok su najveće štete zabilježene u zajednicama Buturović Polje, Džanići, Pašovići, Jasenik, i Neretvica. U ovim mjesnim zajednicama, prema procjenama, živi oko 800 stanovnika, dok je ukupan broj stanovnika pogođenih poplavama na teritoriji Konjica oko 2.000.
U Kiseljaku je poplavama pogođeno 500 kućanstava, a najveće štete su zabilježene u zajednicama Višnjića Polje, Ljetovik, Mjehovica, Centar, Podastinje, Gomionica, Radanovići, Podkraj i Lepenica, gdje živi oko 5.000 stanovnika, od čega preko 1.000 spada u kategoriju starijih osoba.
U Fojnici je pogođeno je oko 170 kućanstava, dok su najteže pogođene zajednice Bakovići, Gojevići, Dusina, Zimije i Šćitovo. U ovim zajednicama živi preko 2.000 stanovnika.
U Kreševu je pogođeno 100 kućanstava, a najveće štete su zabilježene u zajednicama Kreševo i Deževice, gdje živi preko 1.200 stanovnika.
U Drvaru su poplave pogodile 15 domaćinstava, a nije evidentirana humanitarna potreba pogođenog stanovništva.
Procjenjene štete 203.331.000,00 KM
Pozivajući se na podatke lokalnih organizacija Crvenog križa iz zajednica Jablanica, Konjic, Fojnica, Kiseljak i Kreševo i Drvar, u izvješću se navodi kako se procjenjuje da je ukupno 1.148 kućanstava pogođeno ovom prirodnom nesrećom na području Federacije BiH.
Kad su u pitanju iznosi šteta, Srednjobosanska županija je na propisanim obrascima iskazao ukupan iznos preliminarne procjene štete u iznosu od 55.200.000,00 KM.
Od toga 20.000.000,00 KM u Općini Fojnica, 12.000.000,00 KM u Općini Kiseljak i 23.000.000,00 KM u Općini Kreševo.
Ukupan iznos procjene štete na području HNŽ je123.281.000,00 KM od toga 5.161.000,00 KM u Gradu Mostaru, Jablanici 46.920.000,00 KM, te 71.200.000,00 KM u Gradu Konjic.
Prema istim podacima na području Zeničko-dobojskog kantona ukupan iznos štete je 100.000,00 KM dok je u Kantonu 10 iznos štete 400.000,00 KM što se odnosi na Drvar.
Pored navedenog, a prema podacima Federalnog ministarstva prometa i komunikacija procijenjena je šteta na željezničkom prometu na dionici pruge Ostrožac-Jablanica-Grabovica u iznosu 3.750.000,00 KM, kao i šteta na magistralnim cestama M17, M16.2 i M17.5 u iznosu 21.500.000,00 KM.
Štete veće od 125 milijuna eura
Mještani područja pogođenih poplavama i odronima stijenja u Bosni i Hercegovini početkom listopada upozoravaju da bi mogli dočekati zimu na otvorenome zbog spore obnove obiteljskih domova i infrastrukture na kojima su vlasti zabilježili štete veće od 125 milijuna eura.
Po izvješću kojega je za parlament pripremio ured predsjednika Vlade Federacije BiH Nermina Nikšića, u poplavama i odronima stijenja ukupno je pogođeno 1148 kućanstava u Jablanici, Konjicu, Fojnici, Kiseljaku, Kreševu i Drvaru. Štete na tim i javnim objektima iznose oko 107 milijuna eura, dok u prometnoj infrastrukturi štete iznose više od 18 milijuna eura, piše HINA.
Poseban problem predstavlja prekid željezničkog prometa na području Jablanice, zbog čega trpi Luka Ploče i gospodarstvo u BiH.
Obnova nakon razornih poplava ide jako sporo, na što upozoravaju ugroženi mještani. Nekoliko prosvjeda organizirali su u Donjoj Jablanici koja je najteže stradala u poplavama i odronu stijenja s lokalnog ilegalnog kamenoloma.
„Imam osjećaj da smo prepušteni sami sebi,” izjavila je Ćamila Imamović, jedna od stanovnica, dodajući kako strahuje od svake nove kiše.
Upozorila je i kako se približava zima pa bi mogli ostati na otvorenome. Oni pomoć dobivaju uglavnom od domaćih i međunarodnih humanitarnih udruga koje pomažu i u otklanjanju posljedica poplava.
Vijeće ministara BiH najavio je prošloga tjedna kako će pokrenuti procedure za aktiviranje mehanizma Fonda solidarnosti EU, iz kojega bi mogli financirati obnovu značajnog dijela porušenih obiteljskih i javnih objekata i infrastrukture.
/Desk/