Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MMKS) danas je izreklo posljednju žalbenu presudu Medunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ): Jovica Stanišić i Franko Simatović, u jednom od najkompliciranijih i najdužih sudskih procesa, osuđeni su na zatvorske kazne od po 15 godina.
Jovica Stanišić bio je nekadašnji zamjenik načelnika i načelnik ‘Službe državne bezbjednosti’ (SDB) MUP-a Srbije, a Franko Simatović također visoki dužnosnik SDB-a i bivši zapovjednik Jedinice za specijalne operacije (JSO). Obojica su se na početku suđenja izjasnili da nisu krivi.
Po istoj, a kako je kazala predsjedavajuća Žalbenog vijeća MMKS-a, Graciela Gatti Santana, Žalbeno vijeće odbacilo je žalbe na prvostupanjsku presudu od po 12 godina zatvora te osuđujući ih na po 15 godina zatvora za sudjelovanje u Udruženom zločinačkom pothvatu (UZP) Srbije u BiH i Hrvatskoj.
Osuđeni su zbog nasilnih deportacija, nehumanih djela, ubojstva, progone, prisilno premještanje, kršenja zakona i običaja ratovanja na područjima u BiH (Bijeljina, Zvornik, Bosanski Šamac, Doboj, Sanski most i u blizini mjesta Trnovo), te u Republici Hrvatskoj (na području nekadašnje tzv. SAO Krajine, Baranje i zapadnog Srijema). Osuđeni su za sudjelovanje u UZP-u u navedenim mjestima u BiH, a istu kvalifikaciju za ubojstva u Daljskoj Planini u Hrvatskoj u lipnju 1992. godine.
U izdržavanje kazne obojici je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru do 31. svibnja 2023. godine, Stanišiću će se od 15-godišnje kazne oduzeti 2.634 dana provedena u pritvoru, a Simatoviću 3.048 dana. To ujedno znači da im je preostalo još oko dvije i pol godine, odnosno, tri i pol godine boravka u zatvoru te da su stekli uvjete za zamolbu na prijevremeno puštanje na slobodu.
Kazne uvećane
Ovo suđenje je jedno od najkompliciranijih – postupak je počeo 2003. godine, a Raspravno vijeće i Simatovića i Stanišića 30. svibnja 2013. oslobodilo je krivnje po svim točkama optužnice. Nakon toga, Žalbeno vijeće u prosincu 2015. godine naložilo je ponovno suđenje, a koje je počelo u lipnju 2017. godine. Prvostupanjska presuda, prema kojoj se obojica osuđuju na po 12 godina zatvora izrečena je u kolovozu 2021. godine, a jučerašnjom presudom Žalbenog vijeća kazne su im povećane za tri godine.
Žalbeno vijeće odbacilo je žalbe Stanišića i Simatovića, a djelomično je usvojilo žalbu tužiteljstva koje je tvrdilo da je prvostupanjsko vijeće pogriješilo jer nije Stanišića i Simatovića osudilo temeljem odgovornosti za udruženi zločinački pothvat.
Naime, Raspravno je vijeće u svojoj presudi iz 2021. zaključilo kako je postojao udruženi zločinački pothvat i da mu je zajednički zločinački cilj bio prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba iz velikih dijelova Hrvatske i BiH počinjenjem ubojstava, deportacije, prisilnog premještanja i progona. No, utvrdilo je da su Stanišić i Simatović doprinijeli zajedničkom zločinačkom cilju jedino u svezi sa zločinima u Bosanskom Šamcu, te ih je oslobodilo odgovornosti za udruženi zločinački pothvat na osnovu toga da nije dokazano da je netko od njih dvojice dijelio zajedničku namjeru u ostvarenju zajedničkog zločinačkog cilja.
Brammertz: Postojao UZP Srbije prema BiH i Hrvatskoj
Glavni tužitelj haškog tribunala Serge Brammertz, u izjavi za medije kazao je kako je tužiteljstvo zadovoljno presudom koja, kako je kazao, potvrđeno da u BiH 90-tih godine nije vođen građanski nego međunarodni sukob te kako je dokazano da su obojica osuđenih bili dio UZP-a Srbije na prostoru BiH i Hrvatske, podsjetivši kako se u presudi spominju i Milošević i Karadžić i drugi. Brammertz je rekao kako je cilj bilo uklanjanje nesrpskog stanovništva s niza područja u BiH i Hrvatskoj.
“Odluka je jasna – postojao je udruženi zločinački pothvat koji je uključivao i BiH i Hrvatsku”, rekao je Brammertz.
“Presuda žalbenog vijeća je potvrdila da je UZP obuhvaćao mnoge dijelove BiH, ali i Hrvatske. Primijetili ste da je kazna povišena sa 12 na 15 godina zatvora za obojicu, što je dalji odraz težine zločina koje smo mi predočili kao ured tužitelja. Ova presuda je pokazala da u BiH nije bio građanski, već međunarodni sukob u kojem su sudjelovala i politička vodstva susjednih zemalja, u ovom slučaju rukovoditelju obavještajnih službi, konkretno Beograda. Ponovno ističem da se ovdje radi o individualnoj kaznenoj odgovornosti vojnog i političkog vodstva, u ovom slučaju rukovoditelja obavještajnih službi“, kazao je Brammertz, istaknuvši kako je najvažniji razlog ovih presuda žrtve i preživjeli.
No, Brammertz je podsjetio i na predmet ‘Prlić i ostali’ protiv vojnog i političkog nekadašnjeg vrha HZ HB. “Istovremeno, presuda u Predmetu Prlić također potvrđuje da su i vlasti u Zagrebu bile dio UZP-a, povezane s počinjenjem zločina u BiH”, kazao je glavni haški tužitelj.
Odgovarajući na pitanje odštete i kompenzacije za žrtve, Brammertz je odgovorio kako je to oduvijek bio i veliki problem za međunarodne sudove jer to, kako je rekao, nije bio dio mandata koje ne obuvaća građansko pravo i civilne građanske postupke, ali da to ne bi trebalo spriječiti žrtve u traženju kompenzacije na lokalnoj razini.
Rekao je kako je za MMKS predmet ‘Stanišić i Simatović’ posljednji predmet, ali da postoji još na stotine predmeta kojima će se morati baviti domaće pravosudne institucije te je obećao i svu potrebnu pomoć u procesima.
“Iako je ovo zadnja haška presuda, naš rad se nastavlja i godinama pred nama, budući da ima puno predmeta koje se tiču ratnih zločina u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, a regionalna suradnja nije na zadovoljavajućoj razini. Poseban problem je što se osumnjičenici ne izručuju u susjedne zemlje, a ima još na stotine počinitelja zločina u BiH koji su u bijegu u Srbiji ili Hrvatskoj. Ne želimo da izbjegnu pravdu”, poručio je glavni haški tužitelj.
Subašić: Tužbe prema Srbiji i RS
Izricanju presude ispred suda MMKS u Haagu bili su predstavnici mnogih udruga stradalnika, a među njima i Munira Subašić iz Udruženja Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa.
“Žrtve trebaju živjeti i boriti se za pravdu. Čestitam haškom sudu, bilo je uspona i padova, ali misiju su završili ljudski. Razlike su dobre, a podjele nisu. Nemojmo dijeliti ljude, ljudi se mogu dijeliti samo na zločince i dobre ljude. Presuda je pokazala da je Srbija odgovorna. MIG-ovi su dolijetali iz Srbije, a ne iz Republike Srpske. Djeci i budućim generacijama treba kazati istinu, ali i okretati ih budućnosti jer bez povjerenja nema ni pomirenja i budućnosti”, kazala je Subašić.
Ona je najavila tužbe protiv Srbije i Republike Srpske.
“Već 7. lipnja Udruženje majki enklava Srebrenica i Žepa i Udruženje žrtava i svjedoka genocida u BiH ima sastanak s glavnim tajnikom UN-a. Imat ćemo jako važne razgovore svugdje. Tražit ćemo fond kojim žrtve trebaju biti zadovoljene. Tužili smo i Vladu Nizozemske, pa smo uspjeli. Imamo dobre odvjetnike, vjerojatno ćemo to tako uraditi i prema Srbiji i prema Republici Srpskoj”, najavila je Subašić.
/Desk/