Hrvatska predstavnica “nije imala instrukcije”, te je ta točka skinuta s dnevnog reda. Razgovori će biti nastavljeni sljedeći tjedan, rekla je Miščević.
Hrvatska nije dala suglasnost na izvješće o ispunjenosti mjerila za njegovo otvaranje. Nizozemska, kao predsedavajuća EU, priopćila je da je spremna organizirati otvaranje poglavlja 20. ili 21. lipnja, prenosi RTS.
Podsjetimo, Hrvatska očekuje od Srbije da izmjenama zakona ukine regionalnu nadležnost svog suda za ratne zločine kao i jamstva za zastupljenost hrvatske manjine u Skupštini i suradnju s Haškim sudom.
Da bi se pripreme za otvaranje poglavlja 23 nastavile, potrebna je jednoglasna odluka svih zemalja.
Glasnogovornica šefice europske diplomacije Maja Kocijančić je, na pitanje Tanjuga kako treba gledati na ovakav razvoj događaja i kada se može očekivati nastavak razgovora u okviru Radne grupe, izjavila da “nema ništa novo za kazati”.
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač rekao je ranije da Hrvatska očekuje da se Bruxelles izjasni o tome kako misli ugraditi kriterije koje Srbija mora ispuniti u pregovorima o članstvu u EU i ponovio stav da Beograd mora ukinuti regionalnu nadležnost za ratne zločine i osigurati prava hrvatske manjine u Srbiji.
Istovremeno, premijer Srbije Aleksandar Vučić poručio je da Srbija “neće nikoga moliti i da neće mijenjati svoje zakone samo zato što to Hrvatska traži”.
“Ni na čije ultimatume nećemo pristati. Nećemo mijenjati zakon koji je dobar samo zato što se to Hrvatskoj hoće”, podvukao je Vučić, na predizbornom skupu Srpske napredne stranke u Novom Sadu, reagirajući na informaciju iz Bruxellesa da je Hrvatska praktično blokirala Srbiju na pitanju pripreme pregovaračke platforme za poglavlje 23.
“Srbija je zemlja koja se nalazi na putu u EU, ali je štitila svoju slobodu i neovisnost. I danas, kada se u Bruxellesu Hrvatska ne želi izjasniti i pružiti podršku Srbiji na njenom europskom putu, neki očekuju da ćemo nekoga moliti. Ali, nećemo uputiti nijedan telefonski poziv”, rekao je Vučić.
Također, kako prenosi dopisnik RSE Rikard Džozviak, za zahtjeve Hrvatske zainteresirane su i tri baltičke države-članice EU imaju problem oko prihvaćanja jednog od tri hrvatska zahtjeva prema Srbiji.
“Kao što je poznato, Hrvatska traži zajamčeni broj predstavnika hrvatske manjine na lokalnoj, pokrajinskoj i središnjoj razini vlasti u Srbiji. Upravo to je unijelo dosta nervoze kod predstavnika Letonije, Litvanije i Estonije jer, kao što je poznato, u te tri zemlje postoji brojna ruska manjina, a te zemlje ne žele da ono što Hrvatska traži od Srbije dobije širu primjenu, pa da se onda mora primjeniti i kod njih. Jer, kako kalkuliraju u ovim baltičkim državama, ako relativno mala hrvatska manjina dobije takva prava u Srbiji, onda bi i Estonija, Letonija i Litvanija morale dati zajamčeni broj mandata za etničke Ruse u svojim parlamentima. Ukoliko se tijekom današnjeg sastanka ništa ne odluči, rasprava o tome bitće nastavljena dok se ne dođe do rješenja”, doznaje dopisnik RSE-a.
(Izvor: RSE)