(foto: Saborna crkva u Mostaru)
Nedavno je srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić u Mostaru podsjetio na to sve stranačke lidere. “Čudno je, i u najmanju ruku sramotno, da ovdje u Mostaru gdje se najviše priča o ugroženosti Srbi nisu čak ni konstitutivan narod u Ustavu HNŽ-a”, kazao je Ivanić. Dodao je da Srbi nisu konstitutivan narod u tri županije u Federaciji.
Ivanić je obećao kako će nastojati pomoći da se kroz institucije Republike Srpske i Federacije pomogne Srbima na tom području.
Nema problema?
Kada je u pitanju ovaj problem vlast u HNŽ-u poziva se na Ustav Federacije BiH kao višu instancu. Predsjedavajući Skupštine HNŽ-a Šerif Špago kaže kako se konstitutivnost Srba u praksi provodi.
“U rukovodstvu Skupštine imamo zamjenika predsjedavajućeg iz reda Srba, iako naš ustav ne kaže da moramo imati, što znači da u praksi nema diskriminacije”, kaže Špago za FTV.
Tako u županijskoj vlasti smatraju da neusklađenost Ustava ne predstavlja problem. Federacija je, kažu, viša instanca, a ona Srbe tretira kao konstitutivne. “Federalni ustav kaže da je nakon amandmana o konstitutivnosti naroda, svaka županja bila dužna u roku od 9 mjeseci uskladiti svoj ustav s federalnim. Ako se u tom roku ne uskladi, onda se primjenjuju principi federalnog ustava”, navodi Špago.
Što se tiče konstitutivnosti i imenovanja Srba u rukovodstvo županijske Skupštine te u Vladu HNŽ-a ono je rađeno isključivo uz pritisak OHR-a koji nije dopuštao konstituiranje organa vlasti bez predstavnika trećeg naroda. Po dvoje Srba u vlasti HNŽ-a tako su godinama formalno imenovani iz HDZ-a ili SDA. Koliko su se zalagali za pitanja i probleme srpskog naroda najbolje govori podatak da nikad nisu pokrenuli ni pitanje konstitutivnosti.
Bezuspješni apeli
Udruženja povratnika i srpska kulturna udruženja u više navrata su ukazivala na ovaj problem, ali bezuspješno.
Na ovaj problem konstantno je ukazivala i Srpska pravoslavna crkva. ”Skupština HNŽ-a bi trebala donijeti odluku da su Srbi konstitutivni narod . To je jedan paradoks i to bi se u svakom slučaju trebalo ispraviti”, smatra paroh mostarski Radivoje Krulj.
Iz srpskih udruženja navode kako nemaju svoje predstavnike u vlasti, te kako su apsolutno na marginama. Jasno je, kažu, da posla i socijalne sigurnosti nema za većinu ljudi u HNŽ-u, ali i žalosno da Srbi uopće i nemaju šansu doći do posla u institucijama. Jedan od primjera koliko se u HNŽ-u vodi računa o konstitutivnosti Srba je i prošlogodišnji prijem pripravnika koji je provela Vlada HNŽ-a. Među stotinu primljenih nije bilo nijednog Srbina.
Što se tiče srpskog jezika, zastupljen je tek u jednoj školi i to na Ivanjici kod Ravnog, jer u tom mjestu živi većinsko srpsko stanovništvo. Primjera radi, ministar obrazovanja HNŽ-a Rašid Hadžović nedavno je izjavio da se turski jezik kao izborni predmet izučava u 19 škola u HNŽ-u, te da će biti uveden i u jedan vrtić. Srbima u HNŽ-u tako ostaje jedino da čekaju na milost, jer kako stari stoje, prava ni na šta nemaju.
(Izvor: Dnevni list)