Zemlje diljem Europe polako biraju svoje predstavnike za jubilarno, 70. izdanje Eurosonga. Finale je rasprodano za samo 14 minuta, a natjecanje donosi niz promjena, ali jedno je sigurno: ni ove godine neće proći bez kontroverzi.
Bojkoti, zabrane i promjene. Eurosong još nije ni počeo, a o njemu već bruji cijela Europa. Austrijancima je ključna jedna poruka.
“Grad Beč odobrio je proračun od oko 23 milijuna eura kako bi podržao aktivnosti ORF-a i EBU-a. Uvjeren sam da neizravni povrat ulaganja premašuje taj iznos. No, za nas to prije svega nije pitanje novca i financijskih uvjeta, najvažnije je slati slike mira u svijet”, izjavio je gradonačelnik Beča Michael Ludwig, koji će treći puta u povijesti ugostiti natjecanje.
Organizatori izbjegavaju komentirati politička previranja i naglašavaju – eurovizijski kotač već se zakotrljao. Selekcije kreću!
“Što znači da će se u javnosti pojaviti više od 900 novih pjesama – samo da dobijete dojam razmjera svega što se događa. A samo će ih 35 u svibnju stići do finala ovdje u Beču”, otkrio je direktor Eurosonga Martin Green.
Dio publike i dalje govori o dvostrukim standardima. Ako je Rusija isključena prije nekoliko godina, mnogi pitaju – zašto Izrael ostaje?
“Petero zemalja, znači Španjolska, Nizozemska, Island, irska i Slovenija su odustale od Eurosonga i to je njihovo legitimno pravo s kojim se mi možemo, ne moramo slagati, ali naravno da ako se dovodi u pitanje jedno, može se dovoditi u pitanje i drugo”, otkrio je naš glazbeni kritičar Hrvoje Horvat.
S ukupno 35 zemalja sudionica, ovo će biti Eurosong s najmanje natjecatelja od 2004. Ipak, nije sve crno: neke se zemlje vraćaju na veliku pozornicu!
“S radošću pružamo ruku dobrodošlice trima zemljama koje se vraćaju nakon nekoliko godina pauze: Rumunjskoj, Bugarskoj i Moldaviji. Apsolutno sam siguran da nas očekuje prekrasna proslava”, ushićen je direktor austrijske televizije ÖRF Roland Weissmanns.
Promjene su zahvatile i glasanje. Žiri se vraća u polufinalne večeri, a omjer glasova publike i stručnjaka izjednačen je na 50:50.
“Do neke mjere te promjene pokazuju da oni priznaju da je nekih problema oko glasanja bilo. Ali će i nakon ovoga Eurosonga opet biti problema i pisat će se o tome kakvih je problema bilo oko glasanja jer nikad nema 100% zadovoljnih – tu jednostavno nema pozitivnog rješenja”, mišljenja je Horvat.
Dopušteni su i politički simboli u publici, poput palestinskih zastava, a zviždanje se više neće utišavati.
“Mislim, ako je zviždanje jedan od ono momenta u kojima netko može izraziti svoj protest protiv nekoga, onda je to ok, kao i pljesak, ne? Ali mislim da će sve to skupa zapravo proći prilično onako lišo”, vjeruje Horvat.
Unatoč svemu, očekivanja su velika. Jer na Eurosongu ne pobjeđuje uvijek najbolja pjesma, nego ona koja ostavi dojam i pogodi publiku. Ždrijeb je već održan – Hrvatska za sada jedino zna da nastupa u prvom dijelu prve polufinalne večeri, 12. svibnja. Hoće li promjene donijeti mirniji Eurosong – pokazat će svibanj u Beču.