OA ocjenjuje da je teroristička prijetnja na hrvatskom teritoriju niska ali postoji rizik, prvenstveno Hrvatske kao članice NATO-a i Europske unije od islamističkih terorističkih organizacija. SOA navodi da je broj pristaša radikalnog tumačenja islama u Hrvatskoj mali, nekoliko desetaka osoba, većina njih nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja.
‘Procjenjujemo da za sada nema izravne prijetnje sigurnosti Republike Hrvatske od džihadista u Siriji ili povratnika, međutim ne smije se isključiti moguća prijetnja tzv. vukova samotnjaka. To su osobe koje su spremne samoinicijativno i samostalno izvršiti teroristički napad, bez potpore neke terorističke organizacije a koju je vrlo teško otkriti’.
Na teritoriju tzv. Islamske države boravi šestero hrvatskih državljana, većina nije živjela u Hrvatskoj ali imaju dvojno državljanstvo. ‘Proces radikalizacije odvijao se u inozemstvu odakle su i otišli na teritorij pod kontrolom ISIL-a. Za dvije osobe je utvrđeno da su sudjelovale u borbenim aktivnostima’.
SOA je detektirala maloljetnika s nakanom pridruživanja islamističkim skupinama u Siriji koje dnevno objavljuju preko 90 tisuća poruka na društvenim mrežama.
‘Mladić se radikalizirao putem Interneta pri čemu je stupio u izravni kontakt s ‘džihadistima’ iz Sirije koji promoviraju borbu za tzv. Islamsku državu’. Kroz razgovor s obitelji i uz psihološku pomoć, navodi SOA, maloljetnik je napustio radikalne stavove i odustao od odlaska. ‘S područja Europe broj boraca na strani tzv. Islamske države popeo se oko 4500’.
Hrvatski državljani sudjeluju i na ukrajinskom ratištu. ‘Trenutno se na području ukrajinskog sukoba, u postrojbama ukrajinskih snaga, nalazi osam hrvatskih državljana’.
Iako je ekstremizam u Hrvatskoj marginalan, u SOI su uočili kontinuirano djelovanje pripadnika desnog i lijevog ekstremizma. No izdvajaju.
‘I dalje su aktivne organizacije i pristaše četničkih pokreta u državama okruženja i šire. Pri tome postoje i kontakti prema istomišljenicima u Republici Hrvatskoj te prema ostalim organizacijama i pojedincima s velikosrpskim ideološkim polazištima’.
SOA otkriva da je Hrvatska izložena obavještajnom djelovanju država koje Europsku uniju i NATO percipiraju kao sigurnosnu prijetnju ili izazov.
‘Obavještajni djelatnici ovih država pri tome, u pravilu, djeluju kao diplomati u veleposlanstvima, ali koriste i druge načine prikrivanja svog stvarnog identiteta i namjera’. U fokusu im je prikupljanje raznih informacija pa i industrijska špijunaža. U svom radu ove strane službe zloupotrebljavaju hrvatski medijski prostor. ‘Tako, primjerice, nastoje utjecati na javno mnijenje glede uloge NATO- a i EU-a u aktivnim kriznim žarištima, predstavljajući hrvatsku vanjsku politiku i hrvatske saveznike u negativnom svjetlu’.
SOA stalno radi na otkrivanju korupcije koja je i dalje vidljiva pri javnim natječajima i sklapanjima poslova pogodbom. Navode i slučaj pranja novca kroz privatizaciju tvrtke u suvlasništvu države. Hrvatska se nalazi na jednom od krakova tzv. balkanske krijumčarske rute. Osim droge, koristi se i za preprodaju oružja što su kao profitabilnu aktivnost prepoznali pripadnici hrvatskog krim-miljea i njihovi suradnici iz zemalja okruženja. Osim toga, kriminalci iz regije koriste hrvatski teritorij za skrivanje.
‘Takva će situacija i daljnje biti prijetnja stanju sigurnosti u Republici Hrvatskoj, zbog opasnosti od širenja kriminalnih obračuna i sukoba izvan teritorija njihovih matičnih država’.
SOA je prošle godine obavila gotovo 6000 sigurnosnih provjera što je najveći broj provjera obavljenih u jednoj godini. Za svoj rad iz proračuna su dobili 324 milijuna kuna, 40 posto zaposlenika čine žene a prosječni djelatnik ima oko 40 godina i fakultetski je obrazovan.
‘Najbolji pokazatelj našeg rada jest da je Hrvatska u protekloj godini bila sigurna i stabilna država, što je preduvjet gospodarskog i općeg društvenog napretka’, poručuje ravnatelj SOA-e dr.sc. Dragan Lozančić. Kao dio odgovornosti prema javnosti ističe SOA, dokumentaciju nekadašnje Službe državne sigurnosti, nakon kategorizacije koja je pri kraju, predat će Hrvatskom državnom arhivu.
Izvješće možete pročitati:
OVDJE
(Izvor: HRT)
