Brojni se nadaju da će “smilje” ubrzo hraniti Hercegovinu i zaustaviti trend iseljavanja, osobito mladih obitelji. Obrađuje se zemlja koja je godinama stajala neobrađena, a očekivanja velika.
Nije onda ni čudo da Hercegovci ovih dana pričaju samo o smilju – sijanju, pikiranju, presađivanju. Druge teme su iščezle. Da je zanimanje Hercegovaca za ovu kulturu ogromno pokazao je i simpozij „Plantažni uzgoj i destilacija smilja u Hercegovini“ u Širokom Brijegu, gdje je opširnije bilo riječi o smilju – sadnji – očekivanjima.
Tom prigodom i gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević najavio je da i on razmišlja o sadnji smilja, dakako zajedno sa svojom obitelji i na privatnoj zemlju. Čula su se ovdje i razmišljanja struke.
Ispred Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru obratio se profesor Ahmed Džubur, koji je proizvođačima, ali i onima koji će to tek postati poručio da mjesta za zabrinutost nema, odnosno da će tržišta za smilje biti.
Pa i da je cijela Hercegovina zasađena, kazao je između ostalog on, to ne bi bilo dovoljno za inozemne potrebe. Dobar je to motiv onima koji sade smilje, premda je jasno da očekivanja treba smanjiti na realna, odnosno ne očekivati da će se cijena smilja, koja se sada kreće oko 6 maraka, ostati tolika i kada ga na tržištu bude mnogo više.
Uzgred rečeno, brojne obitelji u Hercegovini već sad dobro zarađuju i to prodajom sadnica smilja, kojeg su ranije posijali. U svakom slučaju, ako su Hercegovci ovdje “nanjušili” dobar biznis, zasigurno je da će ga i biti, na ovaj ili onaj način.
(K.S.P/republikainfo.com)
VEZANO:
-hercegovina-svoje-zlato-prodaje-za-sicu
-amerikanci-u-potrazi-za-hercegovackim-zlatom
