Predsjednik Republike Srpske najavljuje referendum na kojem bi se građani tog entiteta izjasnili za ili protiv Suda BiH i Tužiteljstva BiH. On je precizirao pitanje koje će biti postavljeno na referendumu – da se građani izjasne o svim odlukama, koje su donijeli visoki predstavnici. Ne treba sumnjati kako će u Narodnoj skupštini RS osigurati dovoljan broj glasova za raspisivanje referenduma.
Ništa nije slučajno
– Dodik je prvi put ozbiljan s pričom o referendumu, o Sudu BiH i Tužiteljstvu BiH. Zna li on koji je sljedeći korak, ja ne znam. Imam osjećaj kako misli ozbiljno i da bi referenduma o ovom pitanju, ovog puta moglo biti – upozorava Mladen Ivanić, predsjedatelj Predsjedništva BiH.
Zahtjevom za referendum, Dodik ne čini ništa novo – ponavlja ono što je već uradio, a onda se povukao, malo pod pritiskom međunarodne zajednice, malo iz taktičkih razloga. Sadašnji zahtjev nimalo slučajno dolazi u trenutku najžešće političke i ekonomske krize u državi, koja je nakon općih izbora u listopadu dodatno podijeljena u svakom smislu i u kojoj je sada dovoljna samo jedna iskra za požar, koji bi je progutao.
Podržavate li nametnute zakone od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice, posebno o Sudu BiH i Tužiteljstvu BiH, i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentu BiH?
Tako je glasilo pitanje koje je precizirala Narodna skupština RS-a u svojoj odluci o raspisivanju referenduma donesenoj 13. travnja 2011. godine. Odluka je objavljena u Službenom glasniku RS broj 45/11.
Ta odluka izazvala je čitav lom u državi pa je intervenirala i Europska unija. U Banju luku je tada hitno otputovala Catherin Ashton, tadašnja visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i europsku sigurnost, i sastala se sa Dodikom. Smirila ga je kada mu je kazala kako će EU formirati komisiju, koja će ispitati rad pravosudnih institucija BiH. Nakon toga, Narodna skupština RS-a je 11. lipnja 2011. stavila izvan snage svoju odluku o raspisivanju referenduma i to je objavljeno u Službenom glasniku RS-a, broj 61/11.
Priča o referendumu je poslije stala, ali je u još žešćoj formi nastavljena ona o odcjepljenju i izvjesnoj nezavisnosti RS-a, kako bi se sada u puno ozbiljnoj formi vratila.
Glasali za zakone
Zakon o Sudu BiH Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je 26. lipnja 2002. godine, a Zastupnički dom 3. srpnja 2002. Za Zakon su glasali i zastupnici i izaslanici iz SNSD-a, a oni iz SDS-a bili su protiv i napustili su zasjedanje. Zakon o Tužiteljstvu BiH Parlament je usvojio u listopadu 2003. godine, svoj glas za, dali su i zastupnici i izaslanici iz SNSD-a, a protiv su bili SDS i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja. Zanimljivo je kako je Nikola Špirić glasao za Zakon o Sudu BiH kao izaslanik PDP-a u Domu naroda, a za Zakon u Tužiteljstvu kao zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH!
Dodikov cilj uopće nije mutan – hoće preko referenduma kao demokratskog izražavanja volje građana, isposlovati nepriznavanje Suda BiH i Tužiteljstva BiH, što bi značilo bar deset koraka više ka odcjepljenju RS-a od BiH. Istovremeno, to bi značilo i kako su sve dosadašnje odluke, rješenja i presude te dvije državne pravosudne institucije ništavne na predjelu RS-a, odnosno, kako taj entitet nema ništa s državom BiH i njenim pravosudnim i svim drugim institucijama.
U tom kontekstu treba gledati i na njegovu izjavu od prije tri dana kako “Vojska Republike Srpske nije otišla u povijest” uz izražavanje ogromne zahvalnosti Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.
S obzirom na ulogu i ovlaštenja visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, jasno je kako je na potezu Valentin Inzko. Iako Dodik njega ne uvažava i naziva ga “ispraznim faktorom”, Inzko ima zadatak, u interesu očuvanja ustavnog poretka države i provođenja državnih zakona, hitno i oštro intervenirati.
Međutim, Inzko se davno odrekao korištenja širokih bonskih ovlaštenja, potpuno svejedno je li samovoljno ili po nalogu Vijeća za provedbu mira (PIC). To je OHR dovelo u ulogu da uglavnom priopćenjima za javnost izražava zabrinutost i samo verbalno poziva na provođenje ustava i zakona.
Budući da, na Dodikovu najavu referenduma, koju Ivanić ocjenjuje vrlo ozbiljnom, uglavnom šuti, otvoreno je pitanje smije li Inzko uopće zaustaviti predsjednika RS-a u rušilačkom pohodu na BiH ili još bolje – plaši li se Valentin Inzko Milorada Dodika, a ako se boji zbog čega?
Visoki predstavnik prekjučer je kazao da pravosudnim institucijama mora biti omogućen nezavisan rad i dodao: “Ustavna je obaveza entiteta poštovati ustavne nadležnosti državne razine i provode odluke institucija BiH”. Međutim, iskustvo pokazuje kako ta i takve poruke nisu nikakvo jamstvo očuvanja ustavnog poretka BiH niti da bez konkretnih poteza, bez obzira za koga osobno bili bolni, ova zemlja može barem korak naprijed.
(Izvor: Dnevni list)
