Demokracija znači „vladavina naroda” i pravo glasa je jedna od njenih glavnih karakteristika. Ali, što znači kada čak 14 posto odraslih – četiri posto više nego na posljednjim saveznim izborima – nema pravo glasa?
Ovo je trend koji postoji već duže vreme. Udio ljudi bez predstavnika – bez mogućnosti da izabere predstavnike u zakonodavnoj institiuciji zemlje u kojoj živi – posljednjih godina značajno se povećao u Saveznoj Republici Njemačkoj.
Evo pregleda grupa ljudi koji ne mogu da glasaju, ili im je glasanje otežano.
Stariji maloljetnici
Iako postoje redovne inicijative za sniženje glasačke dobi na 16 godina, ponoljetstvo se zajedno sa državljanstvom i dalje smatra odlučujućim preduvjetom za pristup izborima za Bundestag.
Glasački potencijal: trenutno više od 1,5 milijuna njemačkih državljana u dobi od 16 do 18 godina.
Nekoliko saveznih pokrajina već je otvorilo lokalne izbore za ovu starosnu grupu. Za sada na pokrajinskim izborima stariji maloljetnici mogu glasati – u Brandenburgu, Bremenu, Hamburgu i Šlezvig Holštajnu – ali ne mogu se kandidirati i biti birani.
„Nijemci u inozemstvu”
Njemački državljani u inozemstvu, koji nisu registrirani u Nemačkoj, nazivaju se službeno „Nijemci u inozemstvu”. Ne postoje pouzdane statistike koliko ih ima. Po nekim starijim procjenama OECD riječ je o nešto više milijun Nijemaca.
Ta grupa ima ograničeno pravo glasa u Njemačkoj: uvjet je da su u Saveznoj Republici Njemačkoj poslije navršenih 14 godina živjeli najmanje tri uzastopna mjeseca i da od tog boravaka nije prošlo više od 25 godina.
Nijemci u inozemstvu imaju pravo glasa i ako su iz drugih razloga „stekli osobno i neposredno poznavanje političke situacije u Saveznoj Republici Njemačkoj i ako ona utječe na njih”. To se, na primjer, odnosi na umirovljenike s njemačkim državljanstvom koji imaju kuću ili stan u Njemačkoj, a nisu (i ne moraju biti) službeno prijavljeni.
Međutim, ova grupa nije službeno upisana u birački popis. Ako Nijemci u inozemstvu žele glasati na saveznim izborima, moraju svaki put prije izbora podnijeti pismenu prijavu za upis u birački popis nadlžene općine.
Za ove savezne izbore se do sada prijavilo nešto više 24.000 „Nijemaca u inozemstvu”.
Nijemci koji privremeno borave u inozemstvu, na radu, studijama ili dužem odmoru i još uvijek su registrirani u Njemačkoj, automatski su upisani u birački popis svoje općine i mogu glasati putem pošte. Polazi se od toga da se radi o oko 2 milijuna Nijemaca.
A beskućnici?
Njemački državaljni bez prebivališta imaju pravo glasa, ali, pošto nemaju adresu – nisu u biračkom popisu.
Oni moraju sami se potruditi da bi se upisali u birački popis, ali ne moraju se osobno pojaviti u uredu. Posebna prijava je potrebna za glasanje putem pošte. Socijalne službe i institucije za podršku beskućnicima mogu podnijeti kolektivne prijave za više osoba istovremeno. Glasački potencijal: nepoznat
Kome se može uskratiti pravo glasa?
Njemački državljani mogu biti lišeni prava glasa samo sudskom presudom i to samo na određeno vrijeme, „dvije do najviše pet godina”.
To se, na primjer, odnosi na osobe koje je osuđene na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci ili najmanje godinu dana za kaznena djela „spremanje napadačkog rata i veleizdaje”, „izdaju i odavanje državnih tajni”, „opstrukciju izbora i krivotvorenje izbornih dokumenata” ili „podmićivanje zastupnika”.
Stranci u Njemačkoj
Strani državljani nemaju pravo glasa na saveznim i pokrajniskim izborima ili referendumima u Njemačkoj.Državljani neke od članica EU – mogu sudjelovati na lokalnim izborima.
Krajem prošle godine u Njemačkoj je registrirano oko 11,4 miliona ljudi sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva. Glasački potencijal: više od 9,7 milijuna stanovnika Njemačke starijih od 20 godina bez njemačkog državljanstva, piše DW.
/Republikainfo.com/