Ako se sukob protegne na dulje vremensko razdoblje, moglo bi doći i doproblema u opskrbi hranom.
Cijene energije poskočit će ove godine za 24 posto i dosegnuti najvišu razinu od 2022. godine i početka rata u Ukrajini u uvjetima snažnih šokova koji potresaju svjetska tržišta sirovina zbog rata na Bliskom istoku, navodi Svjetska Banka u najnovijoj prognozi.
Cijene sirovina u cjelini poskočit će ove godine za 16 posto, izračunali su u Svjetskoj banci, izdvojivši skok cijena energije i umjetnih gnojiva i rekordno visoke cijene pojedinih strateških metala.
Napadi na energetsku infrastrukturu i poremećaji u pomorskom prometu u Hormuškom tjesnacu, kojim inače prolazi 35 posto svjetske nafte u pomorskoj trgovini, pokrenuli su najveći šok u opskrbi naftom otkad se prate podaci, stoji u priopćenju SB-a.
U takvim bi uvjetima prosječna cijena nafte marke Brent na londonskom tržištu mogla ove godine dosegnuti 86 dolara po barelu, procjenjuju u Svjetskoj banci. U 2025. iznosila je u prosjeku 69 dolara po barelu, pokazuju izračuni SB-a.
Prognoza se temelji na pretpostavci da će najteži poremećaji završiti u svibnju i da će se isporuke kroz Hormuški tjesnac postupno vratiti na predratnu razinu do listopada, napominju u banci.
Davor Štern o ratu i cijenama nafte: ‘Ovo je ludi rave party. Stvorio se čep kakav ne pamtim‘
Ugrožena opskrba hranom
Cijene umjetnih gnojiva poskočit će pak u 2026. godini za 31 posto, prognozira Svjetska banka, uz napomenu da će motor biti 60‑postotni rast cijena uree.
Time će cjenovna pristupačnost umjetnog gnojiva pasti na najnižu razinu od 2022. godine, što znači pad prihoda poljoprivrednika i prijetnju budućem urodu, objašnjavaju u SB-u.
Ako se sukob protegne na dulje vremensko razdoblje, smanjena opskrba hranom i njezino poskupljenje mogli bi povećati broj ljudi koji pate zbog akutne nesigurnosti opskrbe hranom za 45 milijuna, navodi Svjetska banka podatke Svjetskog programa za hranu (WFP), specijalizirane humanitarne agencije Ujedinjenih naroda.
Skok cijena metala
Cijene temeljnih metala, uključujući aluminij, bakar i kositar također bi ove godine trebale dosegnuti najviše razine otkada Svjetska banka objavljuje procjene, stoji u priopćenju.
Skok cijena tih metala odražava snažnu potražnju iz industrije, objašnjavaju, navodeći osobito podatkovne centre, proizvodnju električnih vozila te sektor obnovljivih izvora energije.
U uvjetima geopolitičke nestabilnosti rast će i potražnja za “sigurnom” imovinom, prognoziraju u SB-u, što će pak snažno podići cijene plemenitih metala.
Prema prognozama Svjetske banke, plemeniti metali nastavit će obarati cjenovne rekorde i dosadašnje razine oscilacija, uz očekivani skok prosječnih cijena za 42 posto u 2026. godini.
Mračniji scenarij
Cijene sirovina mogle bi poskočiti još i snažnije ako sukobi eskaliraju ili pak ako poremećaji u opskrbi zbog rata potraju duže no što se trenutno predviđa, upozoravaju iz Svjetske banke.
Hormuz bi se mogao u značajnijoj mjeri otvoriti za tranzit tek nakon drugog tromjesečja ove godine, bilo zbog rasplamsavanja sukoba bilo zbog logističkih izazova ili oba faktora.
Problemi u prijevozu mogli bi nakon toga zakočiti normalizaciju izvoza iz regije Perzijskog zaljeva sve do zadnjih mjeseci ove odnosno prvih mjeseci iduće godine.
Rasplamsavanje neprijateljstava moglo bi pak dodatno oštetiti ključna naftna i plinska postrojenja i smanjiti svjetske kapacitete za opskrbu naftom na srednji rok i do četiri posto u odnosu na predratna očekivanja.
U takvim bi uvjetima prosječna cijena nafte u Londonu mogla ove godine dosegnuti čak 115 dolara po barelu, pokazuju prognoze SB-a.
To bi pak moglo dovesti do domino učinka na cijene umjetnih gnojiva i alternativnih izvora energije, poput biogoriva, upozoravaju u banci.