Kao što se i očekivalo, iz sindikata prosvjete HNŽ-a reagirali su na priopćenje iz Vlade HNŽ-a o sastanku oko povećanja primanja. Sindikati su sastanak s predstavnicima Vlade nazcvali “sijelom” te su županijsku vladu ponovno optužili za iznošenje obmana. U sovm priopćenju za javnost sindikati su iznijeli svoje viđenje prošlotjednog sastanka. I dalje su stavovi puni prijepora i jasno je kako do dogovora između sindikata prosvjete i Vlade HNŽ-a još, izgledno vrijeme, neće doći.
Vlada za sindikate prosvjete ima novi prijedlog za povećanje plaća – čeka se odgovor sindikata
“Nakon još jednog “sijela” u Vladi i istupa njezinih dužnosnika u medijima, prisiljeni smo, po tko zna koji put, putem medija pojašnjavati što se to događalo na pregovorima i dešifrirati iznesene obmane. Prvo: Tvrdnja: „Vlada je jedino njima predvidjela povećanje koeficijenata za 8%“ nije istina. Već ranije je objavljeno da su državni namještenici dobili isto povećanje i čak to stoji i u ovom tekstu, ali je ipak tekst naslovljen sa „Vlada HNŽ-a prosvjetarima ponudila značajno više nego ostalim proračunskim korisnicima“. Drugo: „Ponuđeno je dodatnih 5% tijekom 2026. godine.“ O ovom nije bilo riječi na sastanku, i kada je objavljeno, ponovno se stvorila situacija u kojoj se sindikat želi prikazati kao da nešto želimo prikriti ili prikazati drukčijim”, navode iz Sindikata prosvjete HNŽ-a, dva sindikata osnovnog i dva srednjoškolskog obrazovanja, a kojeg potpisuju, Goran Miličević, predsjednik – Sindikat učitelja HNŽ, Josip Milić, predsjednik – Sindikat srednjih škola HNŽ, Edina Čomić, predsjednica SSVOONKBIH, KANTONALNI ODBOR HNK i Edin Sarajlić, predsjednik – SSOOIOFBIH KANTONALNI ODBOR HNK-a.
Nadalje ističu: “Treće: ‘Čelnici sindikata su i ovaj put iznijeli neistine o navodnim pokušajima zabrane štrajka.’ što je u medijima potvrdio glasnogovornik Vlade. Kako drukčije tumačiti član Aneksa na Kolektivni ugovor u kojem stoji: ‘Za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora i njegove primjene, radnici, odnosno Sindikat neće štrajkovati radi pitanja koja su uređena i koja se provode ovim Kolektivnim ugovorom’. Predviđeno je i da se tijekom štrajka, ako do njega dođe, izvodi nastava u trajanju od 30 minuta sat. Ako ovo nije zabrana štrajka što onda jest. Vi slobodno štrajkajte, ali radite. Treba istaknuti i to da niti u jednom kolektivnom ugovoru za obrazovanje u BiH ne postoji ovakvo ograničavanje, kao ni u zemljama regije, izuzev u Vučićevoj Srbiji”.
Sindikati se potom referiraju na izjavu iz Vlade gdje se navodi kako je nedavni “štrajk bio potpuno nezakonit i da to povlači pitanje eventualne krivične odgovornosti”.
“Što se tiče presude, valja kazati kako je premijerka na sastanku rekla kako vjeruje u naše pravosuđe. Napomenimo da je BiH prema izvješću Transparency inernationala najkorumpiranija država u Europi, te zadnju poziciju dijeli s Bjelorusijom. Premijerka je vjerojatno jedina koja u ovakvoj BiH vjeruje u neovisnost sudstva”, komentiraju sindikati.
Ističu kako je istina da je Županijski sud donio presudu da je štrajk bio nezakonit, ali kako je i istina da je “ta lakrdija od presude donesena zbog toga što u najavi štrajka MUP-u HNŽ-a nisu napisane adrese škola, iako su one javne ustanove i vrlo dobro se znaju njihove adrese”.
Ističu kako u presudi stoji “iako postoje registri osnovnih i srednjih škola na prostoru HNŽ-a to ne znači da su lokacije svih škola dobro poznate“.
“Drugi razlog je neformiranje Mirovnog vijeća što je u više navrata traženo od nadležnog Ministarstva koje na mnogobrojne dopise i urgencije nije reagiralo. Često se prethodnih mjeseci moglo čuti kako se važeći Kolektivni ugovor poštuje u potpunosti što također nije točno, jer topli obrok često nije isplaćivan kako je propisano, a sistematski pregled nije obavljen 15 godina.
U Aneksu KU predložene su još neke izmjene, a niti jedna nije u korist uposlenih. U nekim članovima je izbačen dio „uz obavezno učešće i dogovor sa predstavnicima Sindikata“ što omogućava izradu i objavljivanje dokumenata koji se tiču statusa zaposlenih na koje ne bismo mogli utjecati”, stoji u reakciji sindikata prosvjete HNŽ-a.
Ističu kako su sindikati složni te da su odbili i posljednju ponudu Vlade HNŽ-a.
“I ono što je najbitnije istaknuti je ono što stalno ponavljamo na sastancima s Vladom, a to je da se odluke u sindikatu obrazovanja donose demokratski pojediničnim izjašnjavanjem svih članova. Ipak se često događa da se nama pripisuje da smo mi odgovorni za neprihvaćanje ponuda. Naše članstvo je brojno, obrazovano i nerealno je tvrditi da su to ljudi koje netko može nagovoriti na nešto. I ovaj put su se članovi sva četiri sindikata izjasnili i uvjerljivom većinom odbili posljednju ponudu. Treba istaknuti i to da bismo na povećanje plaća pristali, ali da se to ne uvjetuje potpisivanjem Aneksa na Kolektivni ugovor, nego da se o tome nastave pregovori jer naši kolektivni ugovori su važeći.
Potom nastavljaju demantirati priooćenje Vlade: “Tekst završava kako „sindikati ovo predstavljaju kao ultimatum, što ne odgovara istini i kako sindikalno rukovodstvo ponudu treba prepoznati kao najbolje moguće rješenje i omogućiti uposlenim u obrazovanju da dobiju uvećane plaće za veljaču“. Ako tvrdnja da je ovo ultimatum ne odgovara istini, onda predlažemo Vladi HNŽ-a da usvoji proračun s planiranim povećanjem plaća uposlenima u školama kako oni ne bi bili diskriminirani u odnosu na ostale korisnike proračuna, a da o izmjenama i dopunama kolektivnih ugovora nastavimo pregovore u sljedećem razdoblju”.
/Desk/