Tako smo već sada u situaciji da ćemo smilje moći vidjeti samo na plantažama te biljke, a što je postalo hit u Hercegovini. Svaka općina ima na stotine zahtjeva za općinsko zemljište – koje bi se pretvorilo u plantaže smilja, potvrdili su nam iz tvrtke Roing, koja također traži zemljište za širenje vlastitih plantaža.
O smilju u prirodi više se i ne priča. Ponegdje je ostao koji grm, no i on će ovih dana biti obran ili očupan, pa se neće prosuti sjeme. A bez sjemena nema ni smilja.
Ugledni bh. biolog Marinko Dalmatin za republikainfo.com ranije je izjavio da će ovakav način rada „berača“ – bolje reći „čupača“ smilja dovesti do totalne devastacije prirodnog okoliša i smanjenja biološke raznolikosti na području regije Hercegovina.
„Osiromašenje biološke raznolikosti imat će za posljedicu smanjenu ekonomsku vrijednost prostora Hercegovine. Utjecat će na smanjenje prinosa pčela (meda), a posljedice čupanja smilja ubrzati će erozivne procese na kamenjaru, te na brojnost drugih organizama u okruženju“, objasnio je Dalmatin, koji je ujedno i predsjednik Ekološke udruge „Lijepa Naša“ iz Čapljine.
Stvaraju se i zakonski okviri za zaštitu smilja, no dok se sve stvori i utvrdi čija je što nadležnost u BiH, smilja će u prirodi nestati. Ratovi za smilje u Hrvatskoj iz BiH se prate s velikom pozornošću, i o smilju na Pagu svi sve znaju, no o onome u Hercegovini nitko “ne zna ništa”. (K.S.P/republikainfo.com)