Pavla Vujnovca, jednog od najmoćnijih hrvatskih poduzetnika, uhvatila je carina na zagrebačkom aerodromu 25. lipnja ove godine s neprijavljenom ogrlicom od dragog kamenja i bijelog zlata vrijednom čak 507.436 eura – odnosno 3.812.421,47 kuna – te mu je izrekla prekršajnu kaznu od 50 tisuća kuna, piše Index.hr.
Vujnovac se sa skupom ogrlicom vraćao iz Züricha, a carinski službenik koji je sastavio prekršajni nalog smatrao je nužnim napisati i ovo: “S okolnostima prekršaja telefonskim putem upoznato je ODO Velika Gorica, državna odvjetnica gđa. Sanja Dlačić Jakovina, te je odlučeno da se protiv putnika pokrene prekršajni postupak, a ne kaznena prijava.”
U prekršajnom nalogu čitamo i da su carinici Vujnovčevu ogrlicu spazili “neposrednim opažanjem/obavljanjem nadzora”.
Carina smatra da Vujnovac nije počinio kazneno djelo jer nije posjedovao nedopuštenu robu
Carinu smo upitali smatra li da je protiv Vujnovca ipak trebao biti pokrenut kazneni postupak zbog, recimo, kaznenih djela utaje poreza ili carine i izbjegavanja carinskog nadzora za koja je zapriječena zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Evo odgovora: “U konkretnom slučaju se ne radi o kaznenom djelu, nego o postupanju na koje je primjenjivo prekršajno zakonodavstvo. Ovo stoga jer je za kazneno djelo Izbjegavanja carinskog nadzora iz članka 257. Kaznenog zakona potrebno, između ostaloga, da se radi o robi koja je predmet zabrana ili ograničenja, što u konkretnom predmetu nije bio slučaj.
S obzirom na veću vrijednost robe izvršene su konzultacije s nadležnim državnim odvjetništvom, što je redovna praksa u sličnim predmetima, a nakon čega je proveden prekršajni postupak koji je pravomoćno okončan te je izrečena novčana kazna plaćena.
Roba koja je predmet postupanja privremeno je oduzeta radi osiguranja naplate carinskog duga.”
Ipak dodatna provjera
Državno odvjetništvo će, međutim, dodatno provjeriti slučaj. Iz ureda općinske državne odvjetnice u Velikoj Gorici stigle su nam sljedeće rečenice:
“U svezi Vašeg upita od 12. srpnja 2022., a vezano uz izdavanje prekršajnog naloga na carini zagrebačke zračne luke, protiv Pavla Vujnovca za prekršaj iz članka 64. stavak 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, obavještavamo Vas sljedeće:
U odnosu na Vaš upit odgovaramo da je na temelju činjenica prezentiranih u konkretnom slučaju od strane carinskih službenika te uzimajući u obzir relevantne zakonske odredbe zaključeno da nema zapreke za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka. Međutim, državno odvjetništvo je neovisno o navedenom, zatražilo od Carinske uprave dostavu dokumentacije radi provjere ima li u navedenom elemenata i kaznenog djela.”
Vujnovac kaže da nije znao da na granici treba prijaviti vrijednost od pola milijuna eura
Vujnovcu smo poslali niz pitanja. Zanimalo nas je zašto na granici nije prijavio ogrlicu, gdje je bila u času kad su je carinici otkrili, kad je i gdje kupio, što je čini tako vrijednom, što namjerava s njom te je li platio kaznu.
Dobili smo jako kratak i, najblaže rečeno, neobičan odgovor: “G Vujnovac žali zbog previda koji se dogodio iz neznanja. Sva davanja i porezi bit će plaćeni sukladno važećim pravnim propisima.” Dakle, iskusni poslovni čovjek nije znao da na granici treba prijaviti vrijednost od pola milijuna eura.
Vujnovac se zaposlio 2006. godine preko natječaja. Danas je bogat i utjecajan
Pavao Vujnovac na čelu je moćnog i tajnovitog Prvog plinarskog društva. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i, kako smo pročitali u uvodu intervjua koji je s njim lani napravio Tportal, zaposlio se u veljači 2006. godine preko natječaja u PPD-u u Vukovaru. PPD je tada bio mali regionalni distributer plina u vlasništvu njemačkog E.Ona. Tvrtka je posjedovala 600 kilometara plinske mreže izgrađene kreditom od 17 milijuna eura. Posao nije išao, kredit je sve više gušio.
Prema Tportalu, Nijemci su bili voljni prepustiti tvrtku nekome tko će preuzeti njezine povelike dugove, a Vujnovac je odlučio riskirati. Preuzeo je PPD, ali je i dalje ostao u vezi s E.ON Ruhrgasom, jednim od najvećih trgovaca plinom u Europi, pripremajući se za liberalizaciju tržišta plina u Hrvatskoj. Prvi veliki ugovor Vujnovac je u suradnji s E.ON-om sklopio krajem 2011. sa zagrebačkom Gradskom plinarom, a već iduće godine PPD je počeo opskrbljivati dva najveća potrošača prirodnog plina u Hrvatskoj – HEP i kutinsku Petrokemiju.
PPD partner moćnog ruskog Gazproma
Krajem 2012. PPD postaje lokalni partner moćnom ruskom Gazpromu, što mu omogućava još konkurentniju cijenu plina. Sve to dovodi do superbrzog rasta poslovanja.
Preko holding kompanije Energia naturalis Vujnovac upravlja s dvadesetak tvrtki s različitim portfeljima – od nabave i veleprodaje plina, do logistike, željezničkog kargo prijevoza, otkupa i prerade voća i povrća. U 2020. godini PPD je imao 9.7 milijardi kuna prihoda i 226.5 milijuna kuna dobiti, a prema prometu treća je najveća domaća tvrtka, iza Ine i Konzuma. PPD najviše zarađuje na prodaji plina u Italiji, Sloveniji, Mađarskoj i Švicarskoj. Uz to, Tportal naglašava kako Vujnovac kontrolira Petrokemiju, Pevex, Luku Ploče, ima velike planove u Luki Rijeka te drži velik paket dionica u Fortenova grupi.
Suradnju s Gazpromom 2017. produbio je potpisavši desetogodišnji ugovor o opskrbi prirodnim plinom.
Ogroman hotel na Braču koji je promijenio vizuru mjesta
Vujnovac i njegovi partneri prisutni su i u turističkom biznisu na Makarskoj rivijeri te u Postirama na Braču, gdje je njihova tvrtka Adria coast turizam bila investitor ogromnog hotela View, koji je prilično promijenio vizuru tog mjesta. Među Vujnovcu bliskim poslovnjacima su Zoran Gobac, čovjek kojeg se obično naziva vladarom hrvatskog rukometa, te poneki bivši obavještajac poput Josipa Jurčevića i Romea Krešića.
Ukratko, Vujnovac je za 16 godina prešao put od zapošljavanja na natječaju do problema s carinom zbog pola milijuna eura vrijedne ogrlice. Impresivno, piše Index.
/Desk/