Obrazlažući svoje izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, ali i obraćajući se nazočnoj predsjedateljici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović (SNSD) visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt danas je izlaganje počeo posebnim osvrtom na značaj mira te u tom kontekstu spomenuo i posebno obilježavanje 80. godine od završetka Drugog svjetskog rata u Europi te kazao kako je 8. svibnja i konačno okončana Hitlerova agresija.
“…U tom kontekstu, osjećam se obveznim podijeliti s vama jedan osobni dojam: Ovih dana mi se sve češće obraćaju građani svih etničkih pripadnosti pitajući me: „Gospodine Schmidt, možete li se pobrinuti da ponovno ne upadnemo u rat?“ Na to uvijek odgovaram da ne vidim opasnost od rata, jer nitko ne želi proći kroz takvo iskustvo. Nažalost, zapaljiva politička retorika, uvrede i ignoriranje terora i zločina koji su kulminirali genocidom u Srebrenici dovode u pitanje političku volju nekih aktera da osiguraju daljnji opstanak Bosne i Hercegovine kako je navedeno u članku 1. Ustava. Moram dodati da međunarodna zajednica i susjedne zemlje u stvarnosti nisu slijedile nijedan od takvih pokušaja”, rekao je Schmidt.
Prenosimo nastavak govora visokog predstavnika u BiH:
“Od mog imenovanja od strane Upravnog odbora PIC-a 27. svibnja 2021., imao sam čast podnijeti glavnom tajniku UN-a i Vijeću sigurnosti osam izvješća o provedbi Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg kao Daytonski mirovni sporazum.
Moje ovlasti koje je Upravni odbor PIC-a dao Visokom predstavniku ponovno su potvrđene, podržane i pozdravljene u rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1031, 1174, 1247 i drugima više puta. Daytonski sporazum nije bio običan pravni dokument. 30 godina nakon potpisivanja, on ostaje temelj demokratske i multietničke strukture Bosne i Hercegovine. Aneks IV, ustav ove države, vrlo je složen dokument kojem bi koristio daljnji demokratski razvoj.
Implementirana pravila i mehanizmi kontrole i ravnoteže za zaštitu zastupljenosti i sudjelovanja u donošenju odluka triju konstitutivnih naroda i Ostalih uključuju nediskriminirajuća prava za sve birače Bosne i Hercegovine. S
Svi konstitutivni narodi nisu politički homogeni, ali doprinose bogatstvu svojih različitih političkih stavova koji nadilaze etničku ili vjersku pozadinu. To je istaknuto u takozvanim presudama „Sejdić-Finci“ iz 2009. godine od strane Europskog suda za ljudska prava, kao i u drugim odlukama, poput slučaja Komšić i Ljubić Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Pohvala hrvatskom premijeru Plenkoviću i hrvatskim političkim strankama u BiH
Ove presude koje se odnose na izborne uvjete moraju se provesti. Hrvatske političke stranke u zemlji, koje podržava i premijer Hrvatske, jasno su izrazile svoj stav u tom pogledu. Premijer Hrvatske također je naznačio da ovo pitanje ima posebnu važnost za europske integracije Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku, u kojem je BiH pozvana kako bi se pridružila pregovorima o budućem članstvu u Europskoj uniji, potreba za izmjenom Ustava, ne samo u ovom kontekstu, je i očita i nužna.
To mora osigurati konstitutivna vlast naroda i građana Bosne i Hercegovine i njihovi legitimno izabrani predstavnici. Međunarodna zajednica, na temelju svojih nadležnosti dogovorenih i utemeljenih Daytonskim sporazumom, može igrati potpornu ulogu u ovom procesu.
Dopustite mi još jedno pojašnjenje. Kolonijalizam je izbio iz ruku onima koji su potisnuli njihovo individualno i kolektivno pravo odlučivanja. U Bosni i Hercegovini pravo odlučivanja je u rukama svih – ne jednostrano protiv međunarodno dogovorenog ustava i dogovorenih zakona, već njegovim razvojem i izmjenama.
KORAK KA NOVOJ BiH – kako do ukidanja mandata institucija Daytonskog sporazuma?
Zahtjevi Europske unije u vezi s nužnim usvajanjem međunarodno priznate pravne države – uz stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina – kako je navedeno u Kopenhaškim kriterijima opisuju put koji treba slijediti. Trenutni status Bosne i Hercegovine, na temelju Poglavlja VII – ovlasti Povelje UN-a, tada bi se mogao finalizirati. Nadalje, ovo bi moglo stvoriti uvjete za postupno ukidanje mandata ‘ad hoc’ institucija Daytonskog mirovnog sporazuma.
Ali…stanje znatno pogoršano Dodikovim reakcijama na presudu
Danas sam došao obavijestiti vas da su se uvjeti za punu provedbu civilnih aspekata Mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini znatno pogoršali u odnosu na prethodna izvještajna razdoblja. Posebno je prvo tromjesečje ove godine obilježio značajan porast napetosti, što bez sumnje predstavlja izvanrednu krizu u zemlji od potpisivanja Daytonskog sporazuma. Moram naglasiti da vidim političku krizu; još nemam naznaka sigurnosne krize.
Kao što je naznačeno u mom izvješću, ovo naglo pogoršanje uvjeta proizlazi iz reakcija na prvostupanjsku presudu Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Gledajući unatrag, nedavne akcije čine se kao namjerna kulminacija politika koje su dugo bile planirane i pripremane, a na koje sam redovito ukazivao u svojim prethodnim izvješćima. Dakle, nedavni razvoj događaja pokrenut je pukim iskorištavanjem prilike koju je presuda ponudila.
Nakon presude, g. Dodik je pojačao svoje napade na ustavni poredak zemlje nalažući vlastima Republike Srpske da usvoje zakonodavstvo kojim se efektivno zabranjuje pravosuđe na državnoj razini i provođenje zakona na državnoj razini u Republici Srpskoj, pa čak i stavljajući na stol nacrt entitetskog ustava, aludirajući na de facto secesiju. Ovaj nacrt ustava, dokument znatne složenosti, otkriven je ubrzo nakon objave presude. Brzina kojom su ovaj dokument, ali i nacrti zakona, objavljeni snažno sugerira da su bili pripremljeni puno unaprijed.
Prvo, ovi akti i ovo zakonodavstvo u osnovi su u suprotnosti s provedbom Daytonskog mirovnog sporazuma i njegovih aneksa. Posljedično, Ustavni sud je odmah poništio sve ove zakone koje je donijela Narodna skupština RS. Drugo, oni ugrožavaju teritorijalni i društveni integritet zemlje i njezinih naroda izvođenjem secesionističkih djela.
I treće, oni također stvaraju pravnu i izvršnu nesigurnost uspostavljanjem entitetskih zakona i institucija koji su u suprotnosti s državnim zakonom i nadležnošću i konkuriraju im. Bit će potrebne institucije stvorene u Daytonu, poput Ustavnog suda, kako bi se spriječio raspad ove zemlje, a kada je u pitanju zaštita funkcionalnosti države, i moje pravne ovlasti kao Visokog predstavnika.
Koalicija na državnoj razini pogođena, zaustavljen put ka EU, funckionalnost države potkopana, reforme marginalizirane…
Posljedično, koalicija na državnoj razini ozbiljno je pogođena, zamah pristupanja Europskoj uniji je zaustavljen, funkcionalnost države je potkopana, a reforme su marginalizirane. Ovaj razvoj događaja nije nepovratan, ali je ozbiljan. Potrebno ga je riješiti bez odgode; zahtijeva aktivno sudjelovanje međunarodne zajednice.
Kao što sam izvijestio u svom trenutnom izvješću, opća ekonomska situacija čini se stabilnom za sada unatoč trenutnoj krizi. Međutim, demografska situacija u zemlji se ne poboljšava. Veliki gubitak mladih i kvalificiranih članova stanovništva predstavlja prepreku ekonomskoj i društvenoj održivosti zemlje. Bolje razumijevanje opasnosti zahtijeva bolje podatke, idealno u obliku novog popisa stanovništva. Nažalost, rasprava o novom popisu stanovništva je vrlo politizirana. Ovih dana samo čekamo novo izvješće UNFPA-e o demografskom razvoju u zemlji.
Život u BiH ne postaje lakši
Uz nepogrešivu degradaciju okoliša i ponavljajuće katastrofe, sigurno je zaključiti da svakodnevni život u Bosni i Hercegovini ne postaje lakši.
U ovim teškim vremenima, Bosna i Hercegovina osjetila je nepokolebljivu podršku međunarodne zajednice na svojoj strani protiv ove egzistencijalne prijetnje. Svi članovi Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira i veliki broj članica UN-a reagirali su na ove politike izražavajući svoju zabrinutost, pozivajući na zaustavljanje takvih remetilačkih djelovanja i naglašavajući, između ostalog, svoju nepokolebljivu podršku punoj provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma te jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Nužno je nastaviti ove napore.
Također bih ovim putem želio izraziti svoju zahvalnost Vijeću sigurnosti UN-a što je ponovno potvrdilo svoju nedvosmislenu predanost suverenitetu, neovisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine u potpunosti u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom. Ovu izjavu smatram suosjećajnom podrškom Bosni i Hercegovini.
Srbi nisu poslušali Dodika
Primjećujem da srpska zajednica nije poslušala nezakonite direktive gospodina Dodika. Na primjer, etnički Srbi zaposleni u državnim institucijama bili su prisiljeni napustiti svoja radna mjesta, ali ti pozivi i prijetnje ostali su u velikoj mjeri bez odgovora. Unatoč teškoj političkoj situaciji, također ne sumnjam u predanost srpske zajednice europskom putu. To jasno izražavaju oporbene stranke PDP, SDS i druge.
Bošnjaci ostali mirni
Bošnjačka zajednica uspjela je ostati mirna unatoč napetostima i nastaviti putem strpljivog dijaloga, također kako bi europske integracije zemlje ostale na stolu.
Hrvati kontiunirano proeuropski – Mostar primjer mirnog suživota
A što se tiče hrvatske zajednice, također primjećujem kontinuiranu proeuropsku predanost, kao i povećanu spremnost za sudjelovanje u međuetničkom dijalogu, uključujući i lokalne sporove. Slučaj središnjeg dijela Mostara, čiji su detalji prisutni u mom trenutnom izvješću, bez zauzimanja strane, dobar je primjer.
U ovom konkretnom slučaju, radije bih da lokalni akteri međusobno pronađu rješenje, nego rješenje koje je donijela međunarodna zajednica. Dobra volja postoji i treba je poticati kako bi se prevladala ometajuća buka koju šire neki akteri. Vjerujemo onima koji ostaju predani osiguravanju mirnog suživota u jednom gradu. Koliko čujem, gradonačelnik Kordić i pročelnik Gradskog vijeća Rahimić poduzeli su konkretne korake za rješavanje situacije. Pričekajmo i vidjet ćemo.
Neka bude jasno da narod Bosne i Hercegovine može i živi zajedno. Većinom, zajednice u zemlji ne podržavaju ekstremizam ili secesionizam. Za to postoje brojni dokazi u svakodnevnom životu, ali etnocentrična politika previše vremena troši na podjelu zajednica umjesto na njihovo ujedinjenje.
Diskriminacija i dalje problem
Svjedočimo i dobrim i lošim događajima odjednom. Uz to rečeno, koji je put naprijed?
Kao što sam već izvijestio, diskriminacija ostaje složen problem koji obuhvaća mnoga pitanja i skupine. Stoga ponovno pozivam političke čelnike u Bosni i Hercegovini da pokrenu sveobuhvatne ustavne i zakonske reforme kako bi se riješio ovaj problem.
Iako se ustavni okvir mora poboljšati, prošli pokušaji pokazali su osjetljivost ovog pitanja. Važno je imati na umu da je Bosna i Hercegovina država tri konstitutivna naroda, predstavnika Ostalih i svih građana, te da se zaštita koja se pruža svima mora zaštititi uz uklanjanje diskriminacije iz trenutnog ustavnog okvira.
Takav proces ustavne reforme trebao bi biti usmjeren i na rješavanje 14 ključnih prioriteta Europske komisije. Ne treba ni spominjati da postoji znatno preklapanje između 14 ključnih prioriteta i ciljeva Agende 5+2, koji su temelj mog angažmana odlukom PIC-a. Poštivanje vladavine prava jedno je od najvažnijih pitanja. Stoga koristim ovu priliku da ponovim da put naprijed također zahtijeva priznavanje da se Daytonski sporazum i agenda reformi Europske unije međusobno pojačavaju.
Zadatak izmjene ustava na način koji je u potpunosti kompatibilan s normama Europske unije nipošto nije lak. Predlažem da svi oni koji su zainteresirani za osiguranje svijetle i napredne budućnosti za Bosnu i Hercegovinu organiziraju konferenciju o tim pitanjima.
Neriješeno pitanje državne imovine
Pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini ostaje neriješeno. Ovo pitanje i dalje predstavlja značajnu zapreku gospodarskom razvoju zemlje. S obzirom na izazove uzrokovane trenutnim nedostatkom državnog zakonodavstva o tom pitanju, postoji potreba da međunarodna zajednica ostane angažirana. Kao dio Agende 5+2, također slijedim svoju obvezu pokretanja procesa olakšavanja.
Stoga su izazovi s kojima se suočava Bosna i Hercegovina složeni i raznoliki; ali budimo jasni: izvanredna kriza s kojom se trenutno suočava Bosna i Hercegovina rezultat je teških napada, politički odgovornih, protiv Daytonskog mirovnog sporazuma, koji obuhvaća ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine. To dovodi do pogrešnog tumačenja Daytona. Daytonski sporazum treba se razvijati demokratski i raspravljati o njemu, ali ne i dovoditi u pitanje.
Svi u Bosni i Hercegovini moraju shvatiti da nijedna osoba nije iznad zakona; naprotiv, svi moraju poštivati vladavinu prava.
Visoki predstavnik nije stalan, međunarodna zajednica ne može određivati budućnost BiH
Bosna i Hercegovina suočava se s teškim vremenima. Nitko prije trideset godina ne bi očekivao da je međunarodna zajednica danas toliko potrebna kao što jest. Ali Mirovni sporazum koji je ovo Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo prije trideset godina ostaje sam temelj na kojem se može graditi budućnost Bosne i Hercegovine s njezinim suverenitetom, teritorijalnim integritetom i političkom neovisnošću. Ponovno otvaranje ili redefiniranje mirovnog sporazuma dovodi u pitanje temelje mira i prosperiteta u Bosni i Hercegovini. To ne znači da ne bismo trebali razgovarati o potrebnim izmjenama i donošenju ovog Ustava.
Put naprijed uključuje suprotstavljanje prijetnjama i napadima na same njegove temelje, ali i provedbu značajnih reformi, uključujući i u kontekstu europskih integracija zemlje. Radi se o jačanju institucionalne stabilnosti i funkcionalnosti države te nastavku jačanja integriteta izbora u svjetlu općih izbora u zemlji 2026. godine. To bi trebalo biti u fokusu.
Visoki predstavnik kao međunarodna ad-hoc institucija nikada nije bio zamišljen kao stalna institucija. Ali težnje Bosne i Hercegovine za europskim integracijama, u doglednoj budućnosti, bit će izgrađene na Daytonskom sustavu kao temelju njezina ustavnog poretka. BiH je potpuno reorganizirani subjekt međunarodnog prava u pravnom nastavku Republike Bosne i Hercegovine i u BiH nema drugih subjekata međunarodnog prava.
Međutim, mora se jasno reći da međunarodna zajednica na kraju ne može određivati budućnost zemlje. Impulsi i smjernice moraju dolaziti s domaće razine. Stoga pozivam političke čelnike diljem zemlje da nastave svoju težnju za punom europskom integracijom, provedu reforme i izgrade dobro upravljano demokratsko društvo koje osigurava prosperitet sadašnjoj i budućim generacijama.
Međunarodna zajednica trebala bi nastaviti pružati svoju podršku i pomoć kako bi pomogla zemlji i narodu Bosne i Hercegovine da oblikuju svoju budućnost te uvjeriti ljude u ovoj zemlji da nisu zaboravljeni.
Za kraj, želio bih iskoristiti ovu priliku da zahvalim vama i vašim vladama na nepokolebljivoj podršci koju ste pružili Bosni i Hercegovini, kao i Uredu visokog predstavnika. Ova podrška je također posebno važna u odnosu na potrebne izvršne odluke koje se moraju donijeti u skladu s ovlastima koje su povjerene visokom predstavniku. Kada nema druge mogućnosti, to bi trebalo ostati posljednje utočište”, zaključio je Schmidt u svom obraćanju pred Vijećem sigurnosti UN-a.
/Desk/