Visoki predstavnik Christian Schmidt je za austrijski Kurier izjavio kako sankcije koje je ta zemlja, zajedno s Njemačkom, uvela predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska (RS) vidi kao početak nove “koalicije voljnih”.
On smatra da su Dodika posebno pogodile austrijske sankcije, ali kako postoje “pravne zapreke” za sankcioniranje mreže poduzeća koje su navodno a njim povezane.
“Upravo radim na pronalaženju rješenja”, rekao je Schmidt.
Schmidt je za Kurier izjavio da je presuda protiv Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika “potpuno opravdana”, te je pojasnio:
“Ali te odluke nisu bile izravno upućene njemu. Ja sam u jednoj dopuni Kaznenog zakona naveo da presude Ustavnog suda i odluke visokog predstavnika vrijede i u Republici Srpskoj i da tamo moraju biti objavljene. Dodik ne voli Ustavni sud, a ni mene – ali to su ključne institucije Daytonskog sporazuma. On se suprotstavio toj mojoj dopuni. Ali, ako netko zna da vozi brže od dozvoljenog ograničenja brzine, mora snositi posljedice”, komentirao jSchmidt, ćiji intervju za austrijski medij prenosi N1 BiH.
Odgovarajući na pitanje je li presuda doprinijela povećanju, ionako visokih tenzija u zemlji, Schmidt je rekao:
“Tenzije su porasle samo za Dodika. Da, ima nekoliko pristalica. Ali vidimo li veliku narodnu pobunu u Republici Srpskoj u njegovu korist? Ne”.
On je istaknup da mnogi stanovnici entiteta RS imaju rođake u Beču, Grazu, Munchenu, Frankfurtu, Zurichu…
“Zato Dodik dobija vrlo malo podrške za svoj izolacionizam. Osim toga, više nema kontrolu nad sobom, ljudima je rekao: ‘Ako netko radi za državu Bosnu i Hercegovinu, bit će mu oduzeta imovina’. Pa nismo u Sjevernoj Koreji! Ljudi to ne prihvaćaju”, rekao je visoki predstavnik.
Pogreška međunarodne zajednice
Schmidt je pojasnio da Dodik “nekada uopće nije bio ovakav supernacionalist”, te objasnio kako je on, nakon rata, važio za reformatora.
“Mnoge stvari koje danas kritizira– kao što je stvaranje zajedničkih institucija – tada je podržavao. Tijekom godina se nešto promijenilo kod njega”, naveo je.
Na pitanje što se moglo promijeniti, Shcmidt je odgovorio:
“Pretpostavljam da to dijelom ima veze i s nama kao međunarodnom zajednicom. Nakon sredine 2000-ih zavladao je dojam: zapravo je sve završeno u BiH, sada će se ta zemlja sama po sebi razvijati prema EU. U europskim prijestolnicama se o BiH nije razmišljalo. U međuvremenu je etnonacionalistička politička agenda stekla sve više podrške – a mi smo to svi zajedno previdjeli. U Dodikovoj promjeni sigurno je ulogu odigralo i njegovo konglomeratsko umrežavanje u ekonomiji. Kroz brojna netransparentna poduzeća razvio je različite financijske interese.”
Kako dalje?
Kurier podsjeća kako je Tužiteljstvo BiH izdalo nalog za Dodikovo uhićenje, ali kako ga do sada nitko nije uhitio jer ga očito 24 sata dnevno štite teško naoružane sigurnosne snage. Podsjeća da je Interpol odbio izdati međunarodni nalog za hapšenje, a nedavno je čak mogao posjetiti svoje prijatelje u Beogradu i Moskvi. Ona pita Schmidt: “Kako dalje?”
“Ako Dodik želi igrati političku ulogu u BiH, ne može to raditi iz inozemstva. Mora biti sposoban za djelovanje i mora biti prisutan, pojavljivati se. Bez obzira gdje se trenutno nalazi, vjerojatno će uvijek iznova morati ulaziti u zemlju ako iz nje izlazi. A tada dolazi u sukob sa zakonom. Puno je naloga za uhićenja u svijetu koji još nisu izvršeni. To ne znači da su postali nevažeći”, rekao je Schmidt.
Također je komentirao navode da bi Dodik mogao “nestati u Rusiji”, kao što se posljednjih dana nagađalo.
“Mislite da bi mogao dobiti stan pored Assada? Onda bi Dodik vjerojatno odmah ostao tamo kada je prije nekoliko dana posjetio Moskvu. Ali, naravno, ne mogu vam kazati tko što planira”, odgovorio je.
Na pitanje što bi bilo ukoliko Dodik zaista nestane s političke scene, i bi li jednostavno došao neki novi separatist na njegovo mjesto, Schmidt je citirao Jeana Monneta:“Ne znam hoće li biti bolje ako bude drukčije. Znam samo da mora biti drukčije ako želimo da bude bolje”.
“Pravi problem za Dodika”
EU do sada nije uspjela dogovoriti o sankcijama protiv Dodika, jer to blokira Mađarska. Međutim, Austrija i Njemačka sada su mu zabranile ulazak.
Schmidt smatra da to znači “jako puno”:
“To je pravi problem za Dodika, jer je Beč volio koristiti kao mjesto sastanaka za razne susrete. Izuzev toga, simbolična vrijednost tog poteza je velika. I Njemačka je najavila sličnu zabranu. Ovdje vidim početak nove ‘koalicije voljnih’“.
Na konstataciju Kuriera kako bi sankcije morale obuhvatiti i mrežu poduzeća povezanih s Dodikom u inozemstvu koju je Schmidt spomenuo, te kako je u SAD-u, primjerice, zabranjeno sarađivati s poduzećima povezanim s njim.
“U nekim zemljama EU, pa i u Austriji, postoje pravne zapreke za to. Upravo radim na pronalaženju rješenja”, odgovorio je Schmidt.
Međutim, on je podcrtao da se za Dodika blokade već sada javljaju i time što u RS praktično više nema europskih ekonomskih poticaja.
“Ali ne želimo ni da ta regija ostane bez investicija, jer tada još više mladih ljudi odlazi. A to je već sada najveći problem koji BiH ima”, istaknuo je.
Mijenja li EU pristup?
Schmidt ne vidi opasnost od rata i ocijenio je kako je situacija “u osnovi stabilna”.
“Većina ljudi ovdje – to pokazuju i istraživanja – ne želi raspad zemlje. Ali upravo ovdje, u Sarajevu, nekada nismo na vrijeme prepoznali dolazak rata. Ljudi su nesigurni i strahuju da će ih međunarodna zajednica opet zaboraviti. Njihov odgovor na to, međutim, nije da uzmu oružje – jer ga ionako jedva ima – nego odlazak”.
Na pitanje što EU može učiniti protiv tog straha, Schmidt je odgovorio kako je EU već reagirala.
“Do prije pet godina, Bosna i Hercegovina je dobijala samo ljubazne poruke i poneki program, ali nije bilo stvarnog rada s tom zemljom niti napretka ka članstvu. To se sada promijenilo. Ali ljudi ovdje sada očekuju da nakon 20 godina konačno vide opipljivu europsku integraciju. Smatram da je austrijski model postupnog približavanja jedini realan put. Bosna i Hercegovina još nije ni pravno, ni politički, ni ekonomski spremna za brzi postanak punopravnom članicom. Kazati: ‘Sada vi provedite naših desetine tisuća propisa, pa ćemo vam se javiti’ – tako svijet funkcionira, ali ne više”, naveo je na kraju Schmidt, prenosi N1 BiH.
/Desk/