Visoki predstavnik u BiHChristian Schmidt, kako je na to upozorio i krajem prošle godine, nametnuo je danas tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, a koje, između ostaloga, podrazumijevaju i zabranu kandidature na izborim za osobobe osuđene za ratne zločine, ali i da međunarodni sudci ostaju na dužnostima u Sudu BiH. “Ne mislim da kandidiranje ljudi osuđenih za ratne zločine može doprinijeti ublažavanju i liječenju bolnih rana”, rekao je Schmidt.
Međutim, odmah nakon Schmidtovog obraćanja RTRS i agencija SRNA objavili su “radnu verziju” izbornog zakona Republike Srpske, što je više nego dovoljna poruka negodovanja na odluku visokog predstavnika, ali i, sudeći po vremenu objave ovog dokumenta, očekivan razvoj događanja. Iz RS-a dolaze poruke o neprihvatljivosti Schmidtovih odluka te kako je i ovo Schmidtovo nametanje “izazivanje kaosa”.
Na početku svoje izjave, visoki predstavnik u BIH rekao je kako se obraća bh građanima, a ne političkim strankama.
“Od 2010. godine se razgovara o tome. Ne znam koliko, 10, 15 ili 18 različitih prijedloga je predstavljeno od strane relevantnih institucija. I nevladine organizacije su dale svoj doprinos. Ja ću danas učiniti ono što je trebalo biti urađeno prije mnogo godina i što se samo po sebi podrazumijeva u demokraciji. Jamstvo slobodnih i poštenih izbora. Prema tome, ja želim objaviti moju odluku kojom odnosim izmjene Izbornog zakona u skladu sa mojim mandatom, Aneksom 3 Daytonskog mirovnog sporazuma kao podršku pristupanja ove zemlje u EU. Ovo radim za sve građane BiH. Ponekad imam dojam da svi mi kada pričamo sa ministrima i parlamentima, tko treba izaći i glasati za Parlament? To su svi građani ove države, bez obzira na nacionalnu pripadnost i ostalo. Želim podvući da se obraćam ljudima u oba entiteta i Distriktu Brčko. Ovdje nema diskriminacije i neće biti moguća dok sam ja ovdje. To je moja dužnost u skladu sa Daytonskim sporazumom. Moramo raditi za sve njih”, kazao je u uvodnom obraćanju Schmidt, naglasivši kako će “biti dodatnih mogućnosti za nadležne organe za uključivanje u proces jer birači ne mogu čekati još 10 ili 15 godina ili više”.
“Bio bi sretniji da smo mogli naći određenu mogućnost da se dođe do izmjena izbornog zakona. Ljudi imaju pravo biti sigurni da će njihov glas biti ispravno prebrojan. U ključnom trenutku u povijesti BiH građani moraju biti sigurni da političari moraju donositi važne odluke. Oni su izabrani od strane birača. Moram kazati da BiH može imati kredibilitet u EU integracijama samo ukoliko ima institucije koje su u skladu s EU. Nekad imam dojam da neki ljudi misle da se, ako idemo putem ka EU, mogu na neki način osloboditi međunarodne zajednice. Ja ih moram razočarati. Jednog dana kad BiH bude u EU, moja pozicija će biti stvar prošlosti i tada će mnoge stvari biti riješene”, poručio je Schmidt.
“Već je prošlo 50 godina, vjerovali ili ne, ja sam bio mladić kad sam spoznao za europske integracije. Vrlo sa sretan što smo dobili potvrdu Europskog vijeća. Slogan je ‘spremni ste za Europu’ i ‘Europa za građane’. Mislim da treba djelovati u tom smislu. Tko treba djelovati? Svatko ima pravo kazati ‘naši izabrani predstavnici trebaju djelovati’. Oni su obavili dosta posla, doneseno je dosta zakona. Nažalost, nije došlo do dogovora vezano za izborni zakon.
U svom obraćanju javnosti Schmidt se osvrnuo na članak 260, Sporazuma o radu EU, gdje stoji da “ako na nacionalnom osnovu ne ispunite uvjete koje postavljaju europski standardi, Europski sud u Luxembourgu će djelovati i izdati naloge”.
“Mogu vam kazati da se to odnosi na sve države članice, uključujući i državu koju sam ja predstavljao. Međunarodni suci će, dakle, ostati. To je dio naših zajedničkih napora. Bitno provesti izmjene na vrijeme jer je ostalo svega šest mjeseci do izbora.
Nakon prosinca, kada smo razgovarali o tim pitanjima u BiH, ja sam izdao nalog organima u BiH da ispune taj cilj. Rekao sam im da rade na ovim pitanjima. Tada je bilo različitih interpretacija koliko sam im vremena dao. Moja namjera je bila podržati lokalne organe vlasti. To nije urađeno i moram u ovom trenutku kazati da je postojalo dosta dobre volje među političkim strankama. Meni je žao što ja to moram uraditi jer moj stav je da su domaća rješenja najbolja rješenja.”
Schmidt je istaknuo kako donosi “paket integriteta koji će na određen način biti supstitucija za odluke lokalne zajednice”.
“Činim BiH spospobnom da krene ka EU integracijama. Želim omogućiti tehničku organizaciju i poštenije izbore. Izmjene i dopune mogu biti predmet novih izmjena u Parlamentu koji može poboljšati zakon ako smatra da postoji potreba. Ja ću dati dosta detalja u informacijama, a moja odluka stupa na snagu objavom na službenoj stranici”, rekao je.
Schmidt je kazao da se “ovom odlukom stvara određeni ugovor s građanima”.
“Moram dati svoj doprinos tom ugovoru. To je moja dužnost, pomoći ovdje uspostaviti demokratski okvir. Pri tom se ovdje ne radi o izboru člana Predsjdništva BiH i izbornim jedinicama, nego o tome da se osigura ispravno davanje i brojanje glasa”, rekao je.
“Dakle, tehnička unaprijeđenja. To su skeneri za glasačke listiće, identifikacija birača kako bismo osigurali da ljudi glasaju samo jednom i da osiguramo ispravnu identifikaciju birača. Prema tome, ovim uvodimo pilot projekt i nećemo koristiti ovu tehnologiju na svim biralištima nego na određenenim razinam i ogrnaičenom broju birališta. Mislim da će doći do bolje situacije u smislu izbornog procesa. Imat ćemo papirne listiće, a oni će btii elektronski skenirani i bit će prebrojani. Onemogućit ćemo bilo kakvu mogućnost promjene listića ili da neki birački listići izađu iz kutije s drukčijim rezultatom. Postoje uvjeti i za sankcioniranje. Imamo profesionalizaciju biračkih odbora. Postoji i komplet pravila za izbornu kampanju. Moramo krenuti s tehničkim izmjenama i uspostaviti suradnju s drugim organima vlasti da se to provede”, rekao je Schmidt, kazavši kako nema dovoljno naprednih tehničkih mogućnosti za uvođenje ove tehnologije na svim biračkim mjestima.
Međutim, on je naveo i drugi dio odluke koja ostavlja mogućnost domaćim političarima da u roku tri tjedna poboljšaju ili izmjene Schmidtovu odluku.
“Što se tiče drugog dijela mojih odluka, ostat će vremena za oko tri tjedna da se izvrše promjene ako to žele. Znam da će biti dosta kritika. Dodik je u pravu kad kaže da ovo trebaju uraditi domaći organi. Ako oni to ne urade, mora postojati netko tko će to uraditi. Upućujem poziv svima – ovo nije Schmidtov zakon nego zakon birača. Da dodam samo jednu stvar koju sam obećao prošle godine. Ne mislim da to može doprinijeti ublažavanju rana 30 godina poslije, ali ako možemo prihvatiti da ljudi koji su osuđeni za genocid mogu da se kandidiraju za bilo kakve dužnosti… Ja sam takvu najavu dao 11. srpnja prošle godine u Srebrenici. Ovo je nešto za nove generacije. Ključ svega je da mladi ljudi požele vratiti i ostati u BiH”, poručio je Schmidt.
/Republika/