Spomen-ploča ubijenim građanima Sarajeva srpske nacionalnosti otkrivena je danas na Kazanima, a otkrili su je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović te gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, koji su ujedno položili cvijeće i vijence. “Za razliku od drugih nevinih žrtava u Srebrenici, Tomašici ili u istom Sarajevu, gdje inzistirate na nacionalnosti ubojica i žrtava, pokušavate ih ovjekovječiti kao – građane, zapravo ih opet ubijate”, komentirao je na svom Facebook profilu politolog i pjesnik Đorđe Vuković.
Otkrivanju ploče nazočio je veliki broj osoba iz političkog i javnog života BiH, od kojih se nitko nije želio obratiti medijima, kako su rekli, iz poštovanja prema žrtvama.
Gradsko vijeće Grada Sarajeva usvojilo je konačno rješenje izgleda i sadržaja teksta tog obilježja, a za datum obilježavanja određen je 9. 11.
Tekst na spomeniku glasi: Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana: Bošković (Spasoje) Nevenka, 1933 – 1992., Bošković (Simo) Marko, 1929 – 1992., Ćeranić (Mihajlo) Dragomir, 1943 – 1992., Drašković (Branko) Mileva, 1936 – 1993., Frankić-Brkljač (Vinko) Ranko, 1952 – 1993., Jovanović (Vojo) Duško, 1954 – 1993., Komljenac (Ilija) Marina, 1926 – 1993., Lavriv (Mihaila) Ana, 1942 – 1993., Lavriv (Stefan) Vasilj, 1933 – 1993., Lemez (Neđo) Novka, 1950 – 1992., Nikolić (Nikola) Ergin, 1966 – 1993., Radosavljević (Boro) Branislav, 1952 – 1993., Šteta (Lutvo) Ago, 1942 – 1994., Vučurović (Dobrivoje) Zoran, 1952 – 1992. i Žuža (Jefto) Stojan, 1933 – 1992.”
‘Naša stranka’ zagovarala i ispis imena počinitelja na spomen-ploči, SDP i ‘Narod i pravda’ bili protiv
Konačan tekst na spomenku nastao je nakon nesuglasica oko toga što bi tekst na spomeniku trebao sadržavati, tj. bi li na njemu trebalo stajati tko je počinio zločin.
Iz Naše stranke jasno su istaknuli stav da se na spomeniku treba prvo navesti događaj, pa počinitelj, a na kraju izraz tuge i žaljenja.
Prijedlog Naše stranke za tekst na spomeniku bio je:
– Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije RBiH, tijekom 1992 i 1993 ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade. U nastavku bi bila ispisana imena žrtava uz napomenu da broj žrtava nije konačan i rečenicu “Uz izraze tuge, poštovanja i vječnog sjećanja spomenik podiže Grad Sarajevo 2021. godine.
Međutim, iz SDP-a su se ranije pobunili i poručili da osuđuju “svaki pokušaj pripasavanja ovih zlodjela Republici Bosni i Hercegovini, Armiji RBiH ili kompletnoj Desetoj brdskoj brigadi”, a sličnog je stava bio i NiP, kao i neke od boračkih organizacija A BiH iz kojih tvrde da su počinitelji djelovali samostalno, a ne po službenoj zapovijedi.
Osude zbog licemjerstva
Međutim, i današnje polaganje cvijeća mnogi su osudili licemjernim i sramotnim, a među njima je i politolog i pjesnik Đorđe Vuković.
On je današnje otkrivanje spomenika srpskim žrtvama na Kazanima prokomentirao b+na svom Facebook profilu:
“Ljudi nad čijim kostima besramno političari, ubijaju ih samo zato što su – Srbi! I ti to savršeno jasno znaš! Jer, za razliku od drugih nevinih žrtava u Srebrenici, Tomašici ili u istom Sarajevu, gdje inzistirate na nacionalnosti ubojica i žrtava, pokušavate ih ovjekovječiti kao – građane, zapravo ih opet ubijate – bez petice Razlog! Tako se ubija građanin BiH u koju se lažno kune! Licemjerje, dvostruki aršini, odvratna šovinistička politika! Sram te bilo!”.
Inicijativa Svetozara Pudarića
Podsjetimo, tadašnji potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudarić još je 2011. godine pokrenuo inicijativu za podizanje spomen obilježja građanima Sarajeva koji su tokom rata ubijeni i bačeni u jamu “Kazani” na Trebeviću kod Sarajeva. Deset godina nakon začetka njegove inicijative ova ideja je konačno realizirana.
Govoreći tada o ovoj inicijativi tadašnji potpredsjednik FBiH Svetozar Pudarić, koji ni sam nije doživio postavljanje ove ploče, između ostalog je rekao:”Želim da izvršimo ljudski čin suosjećanja i onu obvezu koju imamo – sjećanja na žrtve koje su pobili zločinci koji su tada nosili uniformu vojske koja je branila grad. I da se nikakvi zločinci ne mogu skrivati iza desetina tisuća drugih koji su branili svoj grad, koji su branili antifašističke vrijednosti od navale fašizma devedesetih godina prošlog stoljeća. To je suštinska poruka koju mi moramo poslati. Kao što danas imate desetine ploča i obilježja nevinim žrtvama, na isti način mi smo dužni obilježiti i one žrtve koje ne smijemo izbrisati – jer ukoliko ih budemo pokušavali izbrisati, kao što su dosad neki pokušavali raditi, mi dovodimo u pitanje i karakter same obrane i BiH i Sarajeva. Ne može za mene biti heroj onaj tko je ušao u kuću Ristovića u Velešiće i pobio cijelu obitelj. Ne može Sarajevo zaboraviti da se to dogodilo. Ne može heroj biti onaj tko je ubio dvoje djece snajperom dok su se igrala na Grbavici za vrijeme rata. I taj ne može biti heroj“.
/Republikainfo.com/