Europska unija, Francuska i Njemačka osudile su odluku Washingtona o zabrani ulaska pet europskih državljana zbog navodne cenzure američkih internetskih platformi, pri čemu je Bruxelles u srijedu rekao da bi mogao “brzo i odlučno” odgovoriti na “neopravdane mjere”.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa u utorak je uvela zabranu ulaska za pet europskih državljana, uključujući bivšeg povjerenika Europske komisije Thierryja Bretona iz Francuske koje optužuje za ograničavanje slobode govora i pretjeranu regulaciju američkih tehnoloških divova.
Zabrana ulaska odnosi se na bivšeg francuskog povjerenika EU-a Thierryja Bretona, koji se smatra jednim od arhitekata Zakona o digitalnim uslugama EU-a, zakona koji regulira online platforme.
Među pogođenima su i dvije direktorice njemačke organizacije HateAid, koja se bori protiv online zlostavljanja. State Department je rekao da se zabrana odnosi na Annu-Lenu von Hodenberg i Josephine Ballon, rekla je zamjenica državnog tajnika Sarah Rogers na platformi X.
Von Hodenberg je u listopadu odlikovana njemačkim Saveznim ordenom za zasluge kao priznanje za njezin rad protiv digitalnog nasilja. HateAid, osnovan 2018. godine, smatra se prvim nacionalnim savjetovalištem u Njemačkoj za osobe pogođene online zlostavljanjem.
Dvije druge osobe koje je imenovao State Department su Imran Ahmed, osnivač Centra za suzbijanje digitalne mržnje SAD/UK, i Clare Melford, osnivačica Globalnog indeksa dezinformacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Obje organizacije rade na suzbijanju govora mržnje i dezinformacija na internetu.
Glasnogovornik Komisije rekao je da “odlučno osuđuje odluku SAD-a”. Sloboda izražavanja temeljno je pravo u Europi i zajednička, temeljna vrijednost koju dijelimo sa Sjedinjenim Državama diljem demokratskog svijeta, dodao je.
EU ranije ovog mjeseca kaznio X
Zabrana ulaska vjerojatno će pogoršati razilaženje Washingtona i nekih europskih prijestolnica kada je riječ o pitanjima poput slobode govora, obrane, imigracije, krajnje desnice, trgovine i rusko-ukrajinskog rata. Zabrane su uvedene nekoliko tjedana nakon što je SAD objavio svoju strategiju za nacionalnu sigurnost u kojoj upozorava da Europi prijeti “civilizacijsko brisanje” te da mora mijenjati smjer ako želi ostati pouzdan američki saveznik.
Breton je bio jedan od arhitekata europskog Akta o digitalnim uslugama (DSA), povijesnog pravnog okvira s ciljem da internet učini sigurnijim, koji je razljutio američke dužnosnike.
Osobito su ih razbjesnili postupci Bruxellesa ranijeg ovog mjeseca protiv društvene platforme X, u vlasništvu Elona Muska, koja je kažnjena sa 120 milijuna eura zbog kršenja pravila o internetskom sadržaju. Musk i Breton često su se sporili na internetu oko europskog reguliranja tehnologije, pri čemu ga je Musk nazivao “tiraninom Europe”.
Zabrane se također odnose na Imrana Ahmeda, britanskog šefa Centra za suzbijanje digitalne mržnje sa sjedištem u SAD-u, Anna-Lenu von Hodenberg i Josephine Ballon iz njemačke neprofitne organizacije HateAid te Clare Melford, suosnivačicu organizacije Global Disinformation Index, prema dužnosnici State Departmenta za javnu diplomaciju.
Svrha europskog zakona je učiniti internet sigurnijim
Cilj europskog DSA-a je internet učiniti sigurnijim mjestom, dijelom tako što nastoji natjerati tehnološki divove da učine više kako bi suzbili nezakonit sadržaj, uključujući govor mržnje i sadržaj vezan za seksualno zlostavljanje djece.
Washington je rekao da EU nameće “pretjerana” ograničenja za slobodu izražavanja u svojim naporima da se suprotstavi govoru mržnje i dezinformacijama te da se DSA nepravedno usredotočava na američke tehnološke kompanije i državljane.
Glasnogovornik Europske komisije rekao je da EU ima pravo regulirati gospodarsku aktivnost te da su od Washingtona zatražene dodatne informacije o mjerama.
“Bude li potrebno, odgovorit ćemo brzo i odlučno ne bismo li obranili našu regulatornu autonomiju od neopravdanih mjera”, rekli su.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je: “Ove mjere predstavljaju zastrašivanje i prinudu s ciljem potkopavanja europskog digitalnog suvereniteta”.
Macron je na X-u rekao da je DSA odobren demokratskim procesom te postoji da bi “zajamčio pravedno natjecanje između platformi, a da se pritom ne usredotočuje ni na koju treću zemlju, te kako bi osigurao da ono što je nezakonito u stvarnom životu bude također nezakonito na internetu”.
“Je li McCarthyjev lov na vještice ponovo ovdje?”, napisao je na X-u.
Je li McCarthyjev lov na vještice ponovno ovdje?
Tijekom 50-ih godina za vrijeme hladnog rata, dok je Sjedinjenim Državama vladala paranoja od “crvene opasnosti”, republikanski senator iz Wisconsina Joseph McCarthy pokrenuo je kampanju protiv svake osobe osumnjičene da je komunist ili da podržava režim u Moskvi.
“Kao podsjetnik: 90 posto Europskog parlamenta, našeg demokratski izabranog tijela, i svih 27 zemalja članica je jednoglasno podržalo DSA. Našim američkim prijateljima: cenzura nije tamo gdje mislite da je”, dodao je Breton.
Njemačka: Zabrana ulaska je neprihvatljiva
Njemačko ministarstvo pravosuđa reklo je da dvije njemačke aktivistice imaju “potporu i solidarnost” vlade te da je bilo neprihvatljivo njima uvesti zabranu ulaska, dodajući da HateAid pruža podršku osobama pogođenim nezakonitim govorom mržnje na internetu.
“Tko god ovo opisuje kao cenzuru pogrešno predstavlja naš ustavni poredak. O pravilima po kojima želimo živjeti u digitalnom prostoru u Njemačkoj i Europi se ne odlučuje u Washingtonu”, objavilo je ministarstvo u priopćenju.
Glasnogovornik Global Disinformation Indexa zabrane ulaska nazvao je “autoritarnim napadom na slobodu govora i nečuvenim postupkom vladine cenzure”.
“Trumpova administracija ponovo se koristi punom snagom savezne vlade da bi zastrašivala, cenzurirala i ušutkala glasove s kojima se ne slažu. Njihovi su postupci nemoralni, nezakoniti i neamerički”, rekli su.
Breton nije prvi Francuz protiv kojeg je Trumpova administracija uvela sankcije. Washington je u kolovozu uveo mjere protiv francuskog suca Nicolasa Yann Guilloua, koji je dio Međunarodnog kaznenog suda, jer se Sud počeo baviti izraelskim čelnicima i zbog ranije odluke da otvori istragu protiv američkih dužnosnika.
/Desk/