“Pozivamo sve naše saveznike i partnere da odustanu od transakcija s Rusijom koje bi mogle dovesti do uvođenja sankcija pod Zakonom o suprostavljanju američkim protivnicima kroz sankcije (CAATSA)”, priopćio je State department u pisanom odgovoru na pitanje Glasa Amerike (VOA) za komentar isporuke prvog dijela ruskog protuzračnog raketnog sustava „Pancir S“, koji je prošle subote iz Rusije stigao u Srbiju.
“U razgovoru s visokim vladinim dužnosnicima smo više puta izrazili zabrinutost zbog kupovine ruske vojne opreme od strane Srbije, uključujući i kupovinu sustava Pancir”, naveo je glasnogovornik State departmenta.
Iz Europske unije je prethodno priopćeno da je za napredak na putu eurointegracija, “potrebno da Srbija usuglasi svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom Europske unije, u skladu s pregovaračkim okvirom”.
“Vlada Srbije je integraciju u Europsku uniju označila kao strateški prioritet države. Očekujemo da se Srbija ponaša u skladu s obvezama koje je preuzela”, priopćio je u pisanom odgovoru Glasu Amerike Peter Stano, glasnogovornik visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost EU Josepa Borrella.
Dogovor o kupovini ruskog raketnog sustava ‘Pancir S’ Srbija i Rusija su postigle tijekom zajedničke vojne vježbe ‘Slovensko bratstvo’ održane u listopadu 2019. Kako je tada priopćeno, dvije strane su se usuglasile o kupovini ukupno šest sustava ‘Pancir S’.
Iznos koju je Srbija platila Rusiji za raketni sustav ‘Pancir S’ nepoznata je javnosti. Na svjetskom tržištu vojne opreme jedan raketni sustav tog tipa košta između 13 i 14.6 milijuna dolara, u ovisnosti od verzije.
Govoreći o novoj isporuci ruskog oružja Srbiji general potpukovnik Frederick Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih kopnenih snaga za Glas Amerike je rekao da mu nije jasan cilj koju će taj obrambeni sustav imati u Srbiji.
“Pitam se čemu li ovi sustavi služe? Od koga se Srbija smatra da se treba braniti? Zapad je neumoran u pronalaženju načina približavanja Srbiji. I ne predstavlja nikakvu prijetnju Srbiji”, izjavio je Hodges u subotu za Glas Amerike.
Srbija, kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, održava bliske odnose s Rusijom, državom koja je na meti međunarodnih sankcija zbog aneksije ukrajinskog poluostrva Krim i uloge koju ima u proruskoj pobuni na istoku Ukrajine.
Istovremeno je aktivna članica Partnerstva za mir (programa vojne suradnje pod okriljem NATO-a) i potpisnica Sporazuma o vojnoj suradnji Srbije i Rusije iz 2013. godine.
Zbog sve češćih nabavki naoružanja iz Rusije, specijalni predstavnik američkog državnog tajnika za Zapadni Balkan Matthew Palmer izrazio je 2019. zabrinutost Sjedinjenih Država zbog prisustva ruske vojne opreme u Srbiji.
Dužnosnici Europske unije, ali i brojna izvješća Europske komisije (dokumenti u kojima se procenjuje napredak i kvalitet reformi države na putu ka članstvu u EU) ukazivali su na potrebu da Srbija u većoj mjeri svoje vanjskopolitičke prioritete usklađuje sa politikom EU.
Osim sa Rusijom, Srbija bliske političke i ekonomske veze razvija i s Kinom.
Također, Ruska federacija rukovodstvu Srbije pruža podršku u svezi s vanjskopolitičkim pitanjima poput spora koji ima s Kosovom, nekadašnjom pokrajinom koja je prije dvanaest godina proglasila neovisnost. Beograd i Priština vode pregovore uz posredstvo Europske unije, koji su blokirani od studenog 2018.
(Izvor: VOA)