Donald Trump nakon povratka u Bijelu kuću odlučio je ići korak dalje – od maksimalnog pritiska prema otvorenim vojnim akcijama. Ključna optužba njegove administracije je da je Maduro povezan s kartelom Tren de Aragua, koji su Amerikanci proglasili terorističkom organizacijom.
‘Maknut ćemo Madura – mirno ili silom’
Od sredine ove godine američke snage izvele su nekoliko napada na brodove u Karipskom moru za koje su procijenili da služe za krijumčarenje droge. Washington tvrdi da su te aktivnosti dio operacije protiv kartela, uz naglasak da nijedan član kartela nije siguran, pa makar formalno bio na čelu države.
Ovo je otvoreni imperijalistički rat Sjedinjenih Država protiv Venezuele. Ako ‘jenkiji’ misle da mogu ući ovdje kao u Panamu 1989., čeka ih vijetnamski scenarij puta deset. Naša gerila će im pretvoriti život u pakao, rekao je Nicolas Maduro prošlog tjedna u jednom od svojih televizijskih obraćanja naciji.
Maduro je narkoterorist koji uništava svoju zemlju. Mi ćemo ga maknuti, mirno ako možemo, silom ako moramo, odgovara Trump.
Neravnopravni suparnici
U slučaju rata bila bi to bitka dva neravnopravna protivnika, američka vojska je u svakom pogledu jača, opremljenija i uvježbanija.
Venezuela planira organizirati otpor gerilskog tipa u slučaju američkog zračnog ili kopnenog napada, pokazuju izvori i planski dokumenti koje je vidio Reuters. Plan se naziva “dugotrajnim otporom”, a uključivao bi male vojne jedinice na više od 280 lokacija koje bi provodile sabotaže i druge gerilske taktike.
Druga strategija, nazvana “anarhizacija”, koristila bi obavještajne službe i naoružane pristaše vladajuće stranke za stvaranje nereda u glavnom gradu Caracasu kako se Venezuelom ne bi moglo upravljati, kažu izvori. Analitičari navode da je najveći problem venezuelanske vojske što je iznimno ispolitizirana i njena glavna uloga već dugo nije priprema za konvencionalni rat već održavanje Madurovog režima.
Andrei Serbin Pont, stručnjak za obranu i sigurnost iz instituta Cries kaže kako Maduro teško može računati na vojnu pomoć saveznika poput Kine ili Rusije. On sada pokušava odvratiti napad, najavljujući kaos i prijeti da će venezuelansko oružje završiti u rukama naoružanih skupina, gerilaca i paravojnih formacija, i to i izvan granica Venezuele.
Podcjenjivanje posljedica rata
Dio analitičara smatra da upravo zbog toga postoji strateški rizik za SAD jer izravna intervencija može destabilizirati regiju, povećati migracije, i antiameričko raspoloženje. Nicholas Burns,bivši podtajnik State Departmenta smatra da se podcjenjuju posljedice moguće eskalacije i rata.
Ovo je najopasniji trenutak u Latinskoj Americi od Kubanske raketne krize. Ako dođe do invazije i rušenja Madura, Rusija i Kina se neće izravno miješati, ali će odgovoriti asimetrično, ponajprije cyber napadima. A zakuhat će u svim okolnim državama – nitko ne želi Madura ali nitko ne želi ni američku intervenciju, rekao je.
(Izvor: Hrt.hr)