Visoki ruski diplomat izjavio je u srijedu da se volja za postizanje mirovnog sporazuma za okončanje borbi u Ukrajini, koja se pojavila nakon summita predsjednika Vladimira Putina i predsjednika Donalda Trumpa u kolovozu, pokazala uglavnom iscrpljenom. Istovremeno ruski analitičari od srijede ujutro tvrde da bi jedan od odgovora na isporuku američkih raketa Tomahawk Ukrajini moglo biti jačanje suradnje Moskve i Havane.
Donald Trump i Vladimir Putin sastali su se 15. kolovoza u zračnoj bazi iz doba Hladnog rata u Anchorageu na Aljasci da pokušaju okončati najsmrtonosniji kopneni rat u Europi od Drugog svjetskog rata.
Trump, koji je prethodno rekao da bi Kijev trebao odustati od teritorije kako bi sklopio mir s Moskvom, više je puta rekao da je razočaran Putinom što nije okončao rat te je Rusiju nazvao papirnatim tigrom.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, koji nadgleda odnose sa SAD-om i kontrolu naoružanja, optužio je europske sile koje podržavaju Ukrajinu da uspješno torpediraju mirovne napore.
“Nažalost moramo priznati da je snažan zamah Anchoragea u korist sporazuma uglavnom iscrpljen naporima protivnika i pristaša rata”, citirale su Rjabkova ruske novinske agencije, a prenosi HINA.
“Rusija će obarati krstareće rakete Tomahawk i bombardirati njihova lansirna mjesta ako Sjedinjene Države odluče isporučiti ih Ukrajini i pronaći način za odgovor Washingtonu koji će zaboljeti”, rekao je u srijedu visoki ruski dužnosnik.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da bi želio znati što Ukrajina planira učiniti s Tomahawcima prije nego što pristane na njihovu isporuku, jer ne želi eskalirati rat između Rusije i Ukrajine. No rekao je da je “nekako donio odluku” o tom pitanju.
“Naš odgovor bit će oštar, dvosmislen, odmjeren i asimetričan. Pronaći ćemo načine da povrijedimo one koji nam stvaraju probleme”, rekao je državnoj novinskoj agenciji RIA Andrej Kartapolov, šef obrambenog odbora ruskog parlamenta.
Kartapolov, bivši zamjenik ministra obrane, rekao je da ne misli da bi Tomahawci išta promijenili na bojnom polju, čak i ako bi se isporučili Ukrajini, jer je rekao da se mogu dati samo u malom broju – u desecima, a ne u stotinama.
“Vrlo dobro poznajemo te rakete, kako lete, kako ih oboriti; radili smo s njima u Siriji, tako da nema ništa novo. Jedini problemi bit će za one koji ih opskrbljuju i one koji ih koriste; tu će biti problemi”, rekao je.
Kartapolov je također rekao da Moskva dosad nije vidjela znakove da Ukrajina priprema lansirne položaje za Tomahawke te ustvrdio da ih Kijev neće moći sakriti ako dobije takve rakete. Ako, i kada se to dogodi, rekao je da će Rusija koristiti dronove i rakete za uništavanje svih lansera.
Sporazum o vojnoj suradnji Rusije i Kube
Ratifikacija sporazuma o vojnoj suradnji između Rusije i Kube ruske Državne dume može se smatrati pravovremenim odgovorom Moskve na prijetnje Washingtona da će isporučiti krstareće rakete Tomahawk u korist kijevskog režima, rekao je za TASS Aleksandar Stepanov, vojni stručnjak Instituta za pravo i nacionalnu sigurnost Ruske predsjedničke akademije za nacionalno gospodarstvo i javnu upravu.
“Radi se o simetričnom odgovoru na potencijalnu isporuku Tomahawka. Ratificirani sporazum maksimalno proširuje našu vojnu suradnju i omogućuje, u okviru bilateralne interakcije i u koordinaciji s vladom Republike Kube, raspoređivanje praktički bilo kakvih ofenzivnih sustava na teritoriju otoka”, objasnio je stručnjak.
Dodao je da bi, radi stabilizacije ravnoteže snaga i uspostavljanja pariteta, raspoređivanje modernih vrsta oružja na Kubi, poput operativno-taktičkih raketnih sustava Iskander i balističkog raketnog sustava srednjeg dometa Orešnik, bio opravdan odgovor na djelovanje NATO-a u cjelini.
“To bi stvorilo učinkovito sredstvo odvraćanja sposobno dosegnuti strateški važne ciljeve na teritoriju SAD-a, čime bi se održala ravnoteža snaga i paritet u ofenzivnim sposobnostima”, rekao je.
Dokument, potpisan u ožujku 2025., uspostavlja pravni okvir za zajedničke operacije, obuku, razmjenu iskustava i opskrbu vojnom opremom, dajući ruskom vojnom osoblju i stručnjacima imunitet od kubanske jurisdikcije.
“Za Havanu je ovaj sporazum jamstvo zaštite suvereniteta i pristupa naprednim vojnim tehnologijama usred sve većeg pritiska SAD-a u karipskoj regiji. Nastavak punog vojnog partnerstva s Kubom signalizira povratak Rusije u regiju koju SAD tradicionalno smatra svojom zonom utjecaja”, dodaje TASS.
Ovakve izjave ruskih analitičara i dužnosnika zanimljive su i u kontekstu Kubanske raketne krize iz listopada 1962. i vrhunca Hladnog rata, kada su Sjedinjene Države otkrile da Sovjetski Savez tajno postavlja nuklearne projektile na Kubi.
Američki predsjednik John F. Kennedy odgovorio je pomorskom blokadom otoka i zahtjevom za uklanjanje raketa, čime je svijet doveden na rub nuklearnog sukoba. Nakon napetih pregovora sovjetski vođa Nikita Hruščov pristao je povući oružje u zamjenu za američko obećanje da neće napasti Kubu te da će povući projektile iz Turske. Kriza je potaknula uspostavu izravne telefonske linije između Washingtona i Moskve te označila početak opreznije faze odnosa dviju supersila.
/Desk/