Od šest država Zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina (BiH) je najranjivija na ruske utjecaje, pokazuje izvješće organizacije „NATO centar izvrsnosti za strateške komunikacije“. Rusija djeluje destabilizirajuće, koristeći komplicirano društveno, političko i ekonomsko okruženje, nedostatak strateške orijentacije države i podijeljenost oko euroatlantskih integracija, kojima se protivi Republika Srpska, piše Glas Amerike (Voice of America/VOA).
Istraživanje je trajalo godinu dana, a uključivalo je intervjue s lokalnim akterima, kao i procjene ranjivosti u četiri oblasti: društvo, ekonomija, politika, te vanjska politika i sigurnost. U sve četiri kategorije BiH je zabilježila gore rezultate od Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova.
Rufin Zamfir, autor izvješća „Rizici i ranjivosti na Zapadnom Balkanu“ i direktor organizacije Global Focus, kaže da postoji niz faktora koji Rusiji olakšavaju guranje svoje agende:
„Jedan od najvećih problema koji BiH čini toliko ranjivom je nedostatak jedinstva u političkim odlukama, taj rascjep između Federacije i Republike Srpske koje ne uspijevaju, ako uopće i pokušavaju, sinkronizirati vanjsku politiku i agende.”
Svih šest država najviše ranjivosti pokazuju na političkoj razini, jer ih karakteriziraju povezanost politike i kriminala, razlika u prioritetima građana i političkih stranaka, oslabljene institucije, kao i koncentracija moći i bogatstva na uži krug društva, navodi se u izvješću. To dovodi do jačanja etničkih, nacionalističkih osjećaja, te čini države pogodnim za djelovanje rušiteljskih faktora.
Prema istraživanju, neke od slabosti BiH na području politike su: zarobljena država s malo povjerenja u institucije, nekažnjivost političkih elita, politička ovisnost državnih službenika, pravosuđe pod utjecajem političkih i poslovnih interesa, te netransparentno finacsiranje političkih stranaka. Pritom, za BiH problem nisu samo akteri poput Rusije, Kine ili Turske, već i susjedi – Srbija i Hrvatska – koji se miješaju u unutarnja pitanja zemlje.
„Stoga je stanovništvo sklono slušati propagandu ili druge štetne utjecaje“, kaže Zamfir.
Izvješće je dio šireg projekta o utjecaju Rusije na informativni prostor država Zapadnog Balkana kojeg čine još tri slične analize, od kojih se dvije fokusiraju na medije. Organizacija „NATO centar izvrsnosti za strateške komunikacije“ iz Latvije predstavila je projekt polovinom svibnja 2020. na virtualnoj diskusiji.
Ruski narativ: Sputnik, ali i drugi mediji
Izvješće „Ruski narativi prema Zapadnom Balkanu“ fokusira se na ulogu web stranice Sputnik na srpskom jeziku. Sputnik je informativna agencija koja program emitira na više od 30 jezika, a nastala je 2014. godine i financira je ruska vlada.
Autori iz Atlantskog saveza Crne Gore su tijekom 2018. godine analizirali 11.425 tekstova Sputnika, od kojih je 7.273 ocijenjeno kao relevantno za istraživanje u smislu da su sadržavali ruske narative.
“Zapadni Balkan je predstavljen kao nestabilna regija s puno etničkih tenzija, puno pograničnih sporova“, rekao je Milan Jovanović iz crnogorskog Atlantskog saveza tijekom predstavljanja projekta. „Pogotovo pokušavaju poslati poruku da regija nije sigurna i da su države slabe i korumpirane. Kada kažem države, mislim na sve osim Srbije koja je prikazana kao uzor za druge”.
Jovanović objašnjava da je veliki problem u svim državama Zapadnog Balkana nedostatak medijske pismenosti, gdje ljudi ne mogu jednostavno uočiti razliku između kvalitetnog novinarstva i propagande. Na prvi pogled, kaže on, Sputnik djeluje kao da izvješćuje kvalitetno, s činjenicama, ali dublja analiza pokazuje da se tu često provlače dezinformacije. Ruski narativi se u najvećoj mjeri šire preko lokalnih medija.
„Sputnik je utjecajan da prenosi informacije iz Rusije u Srbiju. Ali onda do šire publike dolazi preko tabloida kojih ima puno u Srbiji. A ako tabloidi nešto prenesu, daju atraktivan naslov, vjerojatno će to završititi i na televiziji, te doći do puno ljudi, posebno starijih“, kaže Jovanović.
Treće izvješće, „Praćenje ruskih narativa u medijima Zapadnog Balkana“, pokazuje da u širenju narativa prednjače mediji iz Srbije, bilo da je riječ o manje poznatim portalima, poput Srbin.info, ili popularnijim medijima, kao što su Novosti, B92 i Informer. Sadržaje identične Sputnikovim nerijetko prenosi novinska agencija Tanjug, pa je često u drugim medijima upravo ona navedena kao izvor.
Izvješće je potvrdilo da mediji objavljuju iste narative o NATO-u i Europskoj uniji (EU) kao i Sputnik, ali nije mogao dokazati vrši li se njihovo širenje organizirano, ili je riječ o već postojećim narativima u medijskom prostoru koji svakako imaju dobar odjek kod publike pa to Sputnik iskorištava.
Autorica izvješća, Tihomira Doncheva, nedavno je u intervjuu za Glas Amerike na srpskom jeziku, govorila da Rusija vrlo jednostavno može koristiti ranjivost medija i novinara na području Zapadnog Balkana. Novinari nisu dovoljno plaćeni, zatrpani su poslom, a posao se nerijetko zasniva na pribavljanju i objavljivanju vijesti, bez temeljnih provjera. Istovremeno, sadržaji Sputnika su besplatni i mogu se slobodno preuzimati.
Doncheva kaže da plasman takvih narativa dovodi do polarizacije među građanima: „Utječe izravno na ljude na terenu. U državama u kojima živi srpsko stanovništvo – takvi sadržaji su vrlo čitani. Fokus je predstavljanje Srba kao žrtava, kroz priče o tome što se Srbima događa, i istovremeno isticanje podrške Rusije.”
BiH: Rusija podržava Dodika
Kada je riječ o BiH, izvješća pokazuju da zabrinutosti izazivaju veća vidljivost lažnih informacija u odnosu na njihovo naknadno opovrgavanje, etiketiranje novinara da rade za Zapad, kao i nisko povjerenje u medije.
Kao medij iz BiH koji u najvećoj mjeri širi identične ili slične sadržaje Sputnikovim naveden je portal Iskra.co, za kojeg autori navode da je „nepoznatog vlasništva“, dok više od 75% posjeta ima iz Srbije.
Portal Iskra.co je iz Republike Srpske, a u opisu mu stoji da je „elektronske novine Andrićgrada“.
Autori su naveli da su lokalni stručnjaci s kojima su razgovarali naglašavali ulogu popularnijih medija, poput Radio televizije Republike Srpske, agencije SRNA i Alternativne televizije, u promoviranju sadržaja Sputnika, ali da njihovo istraživanje to nije potvrdilo.
Jedan od zaključaka svih izvješća je da Rusija, koja sebe označava kao zaštitnika pravoslavlja i tradicionalnih vrijednosti, zapravo u velikoj mjeri koristi prilike koje joj same države pružaju, čemu u velikoj mjeri doprinose nedostatak vladavine prava, te rašireni korupcija i kriminal.
Pritom, rusko djelovanje na Zapadnom Balkanu odvija se kroz suradnju i savezništva sa lokalnim moćnicima u Srbiji i Republici Srpskoj, poput Milorada Dodika. Rusija je podržala Dodika kada je raspisivao referendum o 9. siječnju kao danu Republike Srpske, dok Moskva sprječava Vijeće za implementaciju mira u sankcioniranju liderstva bosanskih Srba. Također, Dodik održava veze sa bajkerskim klubom „Noćni vukovi“ koji su bliski ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Dimitar Bechev, autor izvješća „Ruski strateški interesi i alati za utjecaj na Zapadnom Balkanu“, rekao je da Rusija zapravo nema dugoročni plan, koji bi se mogao usporediti s idejom proširenja EU ili NATO-a, već prevenstveno djeluje tako što opstruira druge:
„Ono što Rusija može činiti je da jednostavno pravi zapreke i postiže bodove protiv Zapada u nadi da će stvoriti posebne odnose s akterima na Zapadnom Balkanu, počevši od vlada, pa sve do poslovnih interesa, do društvenih grupa i političkih stranaka, kako bi stekla političku prednost u odnosu na Zapad.
Rufin Zamfir kaže da Rusija uvijek pokušava izvući što je više moguće vlastite koristi uz minimalna ulaganja, poput narušuvanja ugleda međunarodnih institucija:
„Rusija pokušava zadržati svoju poziciju na Zapadnom Balkanu, ne samo zato što Zapadni Balkan predstavlja veliki ekonomski ili politički dobitak, nego Rusija pokušava signalizirati Zapadu da je i dalje važan igrač. Ona je i dalje figura moći bez koje neće biti mira na Zapadnom Balkanu. Pokušava zadržati tu poziciju, ne samo u BiH, nego i u drugim državama, a u isto vrijeme se pokušava predstaviti kao alternativa EU i međunarodnim organizacijama“, prenosi VOA.
(Izvor: VOA)