Meta zračnih napada glavne su linije opskrbe pobunjeničkih područja – cesta Castello i četvrt Mala – dok borbe bijesne u četvrti Sulejman al Halabi, gdje je crta razdvajanja sa sjevernim starim gradom Alepa.
Vojni izvor koji citiraju državni mediji rekao je da su vojne snage postigle napredak što pobunjenici opovrgavaju te kažu da su odbili najnoviji napad, prenosi HINA.
“Teško granatiraju stari grad nakon ponovnog neuspjela pokušaja da zauzmu teritorij. Izgubili su nekoliko boraca i mi smo nepopustljivi”, rekao je Abu Hamam, pobunjenik iz skupine Failak al Šam.
Teško bombardiranje vladinih snaga
Sirijski opservatorij za ljudska prava izvješćuje o teškom bombardiranju vladinih snaga i o borbama “naprijed-nazad” u četvrti Sulejman al Halabi.
Vojska je rekla da će pojačati pritisak nakon preuzimanja strateški važnog logora Hadarat sjeverno od Alepa u četvrtak.
Izvori civilne zaštite rekli su da je ubijeno najmanje 30 ljudi u zračnim napadima zapaljivim i fosfornim bombama na stambene četvrti u područjima koja drže pobunjenici.
Opservatorij je priopćio da je ubijeno najmanje 20 ljudi u neprekidnim ruskim i sirijskim napadima i u vojnom granatiranju u petak i u ranim satima u subotu.
Zauzimanje istočnog Alepa
Državni mediji kažu da je u napadima pobunjenika na Midan, područje pod nadzorom vladinih snaga, i druga područja u gradu ubijeno najmanje 20 ljudi.
Sirijska vojska i njezin saveznik Rusija pokrenuli su veliku ofenzivu prije deset dana svrha koje je zauzeti istočni Alep u kojemu je više od 250.000 ljudi.
Alep, sirijski najveći grad, poznato trgovačko središte prije građanskog rata koji je počeo 2011., podijeljen je četiri godine u dva dijela, jedan drže snage Bašara al Asada, a drugi pobunjenici, izvješćuje HINA.
Rusija nastavlja operacije iz zraka
Kako prenosi Deutsche Welle pisanje njemačkih medija, Rusija planira nastaviti s „operacijama iz zraka kako bi podržala antiterorističku borbu sirijskih trupa”, priopćeno je u Moskvi. Ta operacija u oblasti Alepa znači žestoko bombardiranje dijela grada pod kontrolom sirijskih pobunjenika i smrt stotina civila dnevno.
Sravnjene su i dvije bolnice. Kremlj je odbio sedmodnevni prekid vatre i pristao na dvodnevni kako bi se stanovništvu pružila humanitarna pomoć. Američki mediji prenose da se u Washingtonu razmatra naoružavanje pobunjenika suvremenim artiljerijskim sustavima. Prethodno je američki šef diplomacikje Džon Kerry zaprijetio prekidom kontakata s Moskvom o sirijskom pitanju ukoliko se nastavi bombardiranje Alepa. Sve ukazuje da najcrnji dani za ljude u tom porušenom gradu tek predstoje.
„Kerijeva prijetnja je samo javni dio jednadžbe – i posljednji pokušaj da se ubijanje zaustavi diplomatskim putem te da se ponovo dođe do prekida vatre”, piše Pauol-Anton Kruger, dopisnik uglednog Süddeutsche Zeitung iz Kaira.
„Jasno je da u Washingtonu prolaze i kroz druge opcije, kroz Plan B koji je Kerry tu i tamo već spominjao. Tu se najprije podrazumijeva isporuka boljeg naoružanja pobunjenicima. Misli se na oružje kojim se učinkovitije mogu braniti od ofanzive. To je za sada samo prijetnja iz pozadine kako bi se Moskva primorala na zaokret, ali ta prijetnja vrlo brzo može postati realnost”, navodi list.
Pobunjenici žele protuzračne rakete, SAD im planira uputiti manje
Dalje piše da su pobunjenici posebno zainteresirani za protuzračne rakete koje se ispaljuju s ramena i koje bi mogle da budu ozbiljna pretnja makar za helikoptere režima u niskom letu, prenosi DW.
„Amerikanci i dalje nisu spremni isporučiti ovakvo oružje. Plaše se da će ovi praktični i mobilni sustavi dospjeti u pogrešne ruke i biti upotrijebljeni za napade na civilne avione koji su vrlo ranjivi tijekom polijetanja i slijetanja. Ali drugo je pitanje koliko dugo će države regije poput Saudijske Arabije, Katara i Turske održati dogovor s Amerikancima da ne isporuče ovakvo oružje.”
Süddeutsche piše da SAD planiraju uputiti „manje mobilne” protuzračne sustave i protutenkovske rakete.
Kako prenosi DW, list dodaje: „Osnova američke politike prema Siriji koju zastupa i Kerry je od početka ruske intervencije sljedeća: ni Moskva ni pobunjenici ne mogu vojno dobiti rat.
Pošlo se od toga da su toga svjesni i predsjednik Putin i rusko vojno rukovodstvo. To je, prema Kerryjevom mišljenju, otvorilo prostor za diplomatsko rješenje na koje bi Rusija morala priti Asada. Štošta je govorilo u prilog ovom planu, recimo stav ruskih vojnih analitičara da Asadova armija nije u stanju povratititi cijelu zemlju. Uz to, Keri i brojne zapadni diplomati su mislili da će ruska intervencija biti manjih razmjera s obzirom na krizu ruske ekonmije i traumu iz Afganistana. Polazili su od toga i da je Putinu od ostanka Asada na moći važniji status Rusije – da ponovo bude priznata kao svjetska sila i odlučujući akter svjetske politike.”
Međutim, djelovanje Rusije u Alepu pokazuje da su ove pretpostavke najvjerojatnije bile pogrešne: „Rusija je nedavno ponovo u Siriji razmjestila lovce-bombardere Suhoj Su-25 koji su predviđeni za podršku kopnenim trupama. Neki u američkoj administraciji to ocjenjuju kao znak da će Moskva podržati Asada u pohodu na krajnju ratnu pobjedu. Ili makar u iscrpljujućem ratu pri kojem će civilno stanovništvo u pobunjeničkim oblastima gladovati i biti bombardirano dok pobunjenici ne kapituliraju, kao što se dogodilo u opsadi Homsa i nedavno u Daraji, predgrađu Damaska.”
Jedio Putin može prisiliti Asada na povlačenje
„S obzirom na do detalja dokumentiranu svirepost režima, zemlja ne može naći put do mira s Asadom na čelu”, piše Kristin Helberg u autorskom tekstu koji je sinoć objavljen na portalu tjednika Zeite.
Helbergova je godinama bila jedina zapadna dopisnica s akreditacijom za rad u Damasku, a o sirijskom sukobu napisala je dvije knjige.
„Svejedno je koliko će mjeseci Amerikanci i Rusi još dati sirijskom predsjedniku. Odlučujuće je što Sirijci misle i osjećaju. Asad je stotine tisuća njih protjerao, progonio, uhitio, mučio do smrti, bombardirao, trovao i izgladnjivao – Asad ne može ostati kao da ništa nije bilo”.
Autorica smatra da je stoga iluzorno pritiskati „umjerene oporbu” da isposluju dogovor s Asadom već da je potreban ruski pritisak na Asada da se povuče sa vlasti. „Među podržavateljima Asada je Rusija (nasuprot Iranu) jedini akter koji se Asada može odreći i posjeduje političku i vojnu moć da ga prisili na povlačenje. Tko želi prekinuti konflikt u Siriji mora ubijediti ruskog predsjednika Putina da mu je promjena vlasti u Damasku u najboljem interesu”, piše Helbergova i navodi četiri glavna razloga:
„Najprije sirijska suverenost koju svi – Rusi, Amerikanci, Iranci, Turci i Saudijci – žele održati, ali koja se već sada urušava. Istina je da se Sirija kao cjelovita država može održati samo bez Asada. Predsjednik nije garant, već opasnost po suverenitet Sirije. S tim je povezan i drugi razlog, stanje sirijske vojske zbog čije neučinkovitosti i manjka borbenog morala ruski časnici očajavaju. Treće, teroristička prijetnja po Rusiju ne opada već raste ukoliko se svi u Siriji koncertriraju samo na sunitski terorizam. Sirijsko sunitsko stanovništvo će se dalje radikalizirati sve dok inozemne šiitske paravojske za Asadov račun ubijaju ljude kako stignu. Četvrto, Putin je u suštini već postigao što je htio – zato je vrijeme za posljeratni poredak bez Asada, poredak iz kojeg bi se Rusi mogli mirno povući kada njihovi interesi budu osigurani i bez Asada.”
(Izvor: HINA/DW)