Rusija je tim zločinom potvrdila da je daleko od moćne vojne sile kad mora posezati za takvim koracima kako bi se zaštitila, svjesna svih slabosti. Ogromna brana iz sovjetske ere Kakhovka, koja se nalazi u dijelu južne Ukrajine pod kontrolom Rusije, dignuta je u utorak u zrak poplavivši okolna područja, izvijestio je Reuters, pozivajući se na izvore s obje strane. Ruski izvori tvrde da je to zbog ukrajinske vatre.
Još jedna je to potvrda da je Ukrajina pokrenula ofenzivu koja se čeka cijelo proljeće. Rusija je u više navrata, u doba dok je krajem ljeta prošle godine tekla operacija oslobađanja Hersona, grada niže duž tok rijeke Dnjipro, prijetila rušenjem brane. Nakon toga je uslijedilo usporavanje ukrajinskih napada, a Rusija je bez gubitaka iz Hersona povukla sve trupe, izuzetno važne, elitne profesionalne postrojbe među kojima su bili padobranci, te opremu, piše Jutarnji list.
Rušenje brane ratni je zločin, kao što je bio i pokušaj rušenja Peruće tijekom Domovinskog rata. Potez je to koji potvrđuje s jedne strane zabrinutost ruskih snaga da bi ukrajinska operacija mogla probiti čvrsto utvrđene obrambene linije. S druge strane to je pokazatelj da rusko zapovjedništvo ne preza ni od kakvih poteza ako smatraju da im mogu pomoći u aktivnoj obrani.
Rušenje brane pa izazivanje vodnog vala koji se spušta prema jugu treba prisiliti Kijev da se koncentrira na to područje jer je potrebno evakuirati stanovništvo, učiniti sve da se ublaže moguće katastrofalne humanitarne posljedice. U tome važnu ulogu uvijek igraju vojne postrojbe. Ako spašavaju ljude i dobra, ne mogu napadati ruske položaje. Uklopiti u sliku valja i najveću nuklearnu elektranu u Europi, Zaporižja, koju je okupirala Rusija, a čiji se rashladni sustavi opskrbljuju vodom iz akumulacije Kakhovka, koju zadržava brana. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je na Twitteru da su vidjeli “izvješća o šteti”. Stručnjaci IAEA-e “pomno prate situaciju” i zasad su objavili da “ne postoji neposredan rizik za nuklearnu sigurnost u [elektrani]”. Naglasak je na “zasad”.
Brana, visoka 30 metara i duga 3,2 km, ima količinu vode kao Veliko slano jezero u američkoj saveznoj državi Utah, izgrađena je 1956. godine na rijeci Dnipro u sklopu hidroelektrane Kahovke, a opskrbljuje vodom poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine.
Pokušaj odvraćanja bilo kakve ukrajinske operacije prema Krimu, koji Kremlj kani braniti svim sredstvima, mogao bi se smatrati taktičkim razlogom ovog poteza. Što više nije razborit argument jer se Krim nalazi u dometu ukrajinskih raketnih snaga čime je narušena njegova strategijska važnost Rusiji. Osobito ako ukrajinske snage nagrizu kopneni most prema Krimu, onaj Kerčki, umjetni, već je pokazao ranjivost.
Rusija je tim zločinom potvrdila da je daleko od moćne vojne sile kad mora posezati za takvim koracima kako bi se zaštitila, svjesna svih slabosti snaga pod svojim zapovjedništvom. Bit će interesantno saznati, a saznat će se, je li naredba stigla iz Moskve ili je možda riječ o odluci nekog lokalnog zapovjednika. Pretpostavljam da se ruski predsjednik Vladimir Putin, ako sam nije dao naredbu, nije protivio.
Zaključno, ako je Kremlj pripravan na rušenje brane, ne treba isključiti ni korištenje drugih oružja masovnog uništenja, piše Jutarnji list.
Od prošle godine bilo je jasno da Rusija planira uništiti branu
Ruske snage uništavaju branu Kakhovka, izazivajući humanitarnu katastrofu, piše danas Kyiv Independent.
Brana hidroelektrane Kakhovka preko rijeke Dnjepar, koju su okupirale ruske snage, srušena je 6. lipnja ujutro, što je izazvalo humanitarnu i ekološku katastrofu velikih razmjera diljem južne Ukrajine.
U satima nakon eksplozije, poplavna voda brzo je počela pogađati naselja nizvodno od brane. Guverner Khersonske oblasti Oleksandr Prokudin je u 9 sati izvijestio da su sela Tiahinka, Lvove, Odradokamianka, Ivanivka, Mykilske, Tokarivka, Poniativka, Bilozerka i okrug Ostriv u Hersonu “potpuno ili djelomično poplavljena”.
Govoreći za Ukrajinsku pravdu, Volodymyr Kovalenko, prognani gradonačelnik okupiranog grada Nove Kakhovke koji se nalazi u blizini brane, izvijestio je da su ruske snage također digle u zrak strojarnicu tvornice, te da grad prolazi kroz značajne poplave.
Službenik postavljen u Moskvi u gradu Nova Kakhovka u dijelovima Khersonske oblasti pod ruskom okupacijom isprva je zanijekao da je brana potpuno uništena.
“Sve je tiho i mirno, nema baš ničega”, RIA Novosti, jedna od ruskih državnih novinskih agencija, citirala je gradonačelnika Vladimira Leontjeva. Kasnije je rekao da je samo “gornji dio elektrane” oštećen, ali je sama brana bila čitava. Leontjev je kasnije tvrdio da je brana uništena ukrajinskim granatiranjem.
Izgrađena 1956., elektrana je bila ključna komponenta ukrajinske energetske infrastrukture. Prema državnoj agenciji za hidroelektranu zemlje, štetu prouzročenu probojom je “nemoguće popraviti”.
U studenom 2022. Zelenski je rekao da bi bilo kakav pokušaj ruskih snaga da dignu u zrak hidroelektranu Kakhovka, poplavi ukrajinski teritorij i isprazni vodu iz nuklearne elektrane Zaporizhzhia značio da Rusija “objavljuje rat cijelom svijetu”.
Upozorenje Zelenskog uslijedilo je nakon što je general Sergej Surovikin, šef ruskih snaga u Ukrajini, rekao da Kijev planira poplaviti područje ispod elektrane Kakhovka.
Dana 22. listopada, Institut za proučavanje rata izvijestio je da će Rusija vjerojatno pokušati dići u zrak branu u hidroelektrani Kakhovka kako bi prikrila svoje povlačenje i “spriječila ukrajinske snage u progonu ruskih snaga dublje u oblast Herson pod ruskom okupacijom. ”
Čini se da će uništenje brane također imati ozbiljne posljedice uzvodno, za naselja duž velike akumulacije Kakhovka koja će sada biti isušena.
Prema ukrajinskoj državnoj agenciji za nuklearnu energiju Energoatom, eksplozija dodatno ugrožava sigurnosnu situaciju u okupiranoj nuklearnoj elektrani Zaporižja, koja se oslanja na vodu iz rezervoara za napajanje turbinskih kondenzatora elektrane.
Hidroelektrana Kakhovka u južnoj Ukrajini zarobljena je u prvom naletu ruske invazije 2022. Ima strateški značaj jer opskrbljuje vodom poluotok Krim koji je anektirala Rusija. Smještena na rijeci Dnipro, brana je jedan od najvećih objekata te vrste u Ukrajini, piše Kyiv Independent.
Osuda iz EU
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel osudio je u utorak napad na branu na jugu Ukrajine, nazvavši ga “ratnim zločinom”.
/Desk/