Organizacija Reporters Without Borders (RSF) objavila je svoje 25. izdanje Svjetskog indeksa slobode medija za 2026. godinu, upozoravajući na ozbiljno pogoršanje uvjeta za novinarstvo u velikom dijelu svijeta. Prema analizi, čak 100 od ukupno 180 zemalja i teritorija bilježi pad u razini medijskih sloboda, što ukazuje na rast političkih pritisaka, jačanje autoritarnih tendencija i slabljenje medijskog tržišta.
Europa i širi kontekst
Unatoč stupanju na snagu Europskog akta o slobodi medija, situacija u Europi ostaje neujednačena. Iako države Europske unije i dalje zauzimaju vodeće pozicije, zabilježeni su padovi u pojedinim zemljama zbog političkog pritiska na medije. Istodobno, u istočnoj Europi i središnjoj Aziji i dalje dominiraju restriktivni režimi s vrlo niskim razinama slobode medija.
Globalni trendovi: pritisci, zakoni i nasilje
U Americi se novinarstvo sve češće kriminalizira, dok su novinari izloženi sudskim postupcima i nasilju. U azijsko-pacifičkoj regiji većina zemalja bilježi “teško” ili “vrlo ozbiljno” stanje slobode medija, uz čestu zlouporabu zakona, cenzuru i propagandu.
Afrika i Bliski istok ostaju među najkritičnijim regijama. U pojedinim državama novinari su zatvarani bez suđenja, dok su ratni sukobi dodatno pogoršali sigurnosne uvjete za rad medija.
Bosna i Hercegovina: fragmentiran sustav i politički pritisci
Bosna i Hercegovina u ovogodišnjem indeksu zauzima 90. mjesto od 180 zemalja što potvrđuje složeno i nestabilno stanje medijskih sloboda u zemlji.
Analiza pokazuje kako se sloboda medija i kvaliteta novinarstva značajno razlikuju ovisno o dijelu zemlje. Poseban izazov predstavlja situacija u Republici Srpskoj, gdje je ponovno kriminalizirana kleveta, što dodatno potiče autocenzuru i pritisak na novinare.
U analizi RSF-a ističe se kako Bosna i Hercegovina ima izrazito fragmentiran medijski prostor s velikim brojem medija, ali bez stvarnog pluralizma.
„Veliki broj medija ne podrazumijeva i raznolikost mišljenja i informacija“, navodi se u izvještaju.
Prema RSF-u, portali su danas ključni izvor istraživačkog novinarstva u BiH, dok dio TV kanala osigurava kvalitetno izvještavanje u sve težim uvjetima rada.
Posebno se upozorava na političke pritiske i zakonodavne promjene koje otežavaju rad novinara. U Republici Srpskoj ponovno je kriminalizirana kleveta, što dodatno potiče autocenzuru, dok se bilježi i rast utjecaja stranih propagandnih kanala.
S druge strane, okruženje za medije ocijenjeno je nešto povoljnijim u Federaciji BiH, dok se javni servisi suočavaju s ozbiljnim financijskim problemima.
Politički i pravni okvir
Ukupno političko okruženje ocijenjeno je kao nepovoljno za slobodu medija. Situacija je nešto povoljnija u Federaciji Bosne i Hercegovine i Sarajevu, dok su u Republici Srpskoj zabilježeni ozbiljniji pritisci, uključujući političku kontrolu nad javnim servisima.
Iako je zakonodavni okvir formalno usklađen s međunarodnim standardima, recentne izmjene kaznenog zakonodavstva, uključujući obvezu prethodne suglasnosti za objavu osobnih podataka, izazivaju zabrinutost zbog mogućeg ograničavanja novinarskog rada.
Ekonomski i društveni pritisci
Mediji u Bosni i Hercegovini djeluju u otežanim ekonomskim uvjetima, uz mali tržišni kapacitet i ovisnost o političkim i ekonomskim centrima moći. Takvo okruženje dovodi do izbjegavanja kritičkog izvještavanja.
Dodatni problem predstavljaju duboke društvene podjele, gdje pitanja etničkog i vjerskog identiteta često zasjenjuju teme poput slobode medija. Položaj žena u novinarstvu dodatno je otežan.
Sigurnost novinara
Novinari u Bosni i Hercegovini često su izloženi verbalnim prijetnjama i napadima, a povremeno i fizičkom nasilju. Većina njih ne osjeća se dovoljno zaštićeno niti ima povjerenje u policiju i pravosudni sustav.
Iako postoje određene inicijative za poboljšanje sigurnosti, uključujući zakonske izmjene i djelovanje tužiteljstava, konkretni rezultati još su uvijek ograničeni.
/Desk/