„Malo tko je očekivao ovaj udarac sa strane“, rekao je njemački ekonomist Jens Südekum komentirajući Putinovu odluku da se ruski energenti mogu plaćati samo u rubljima. No, već sama najava te mjere je urodila plodom.
Države koje od Rusije kupuju plin ubuduće će svoje račune morati plaćati u rubljima. To je objavio predsjednik Rusije Vladimir Putin u srijedu (23.3.) na sjednici Vlade koju je prenosila državna televizija, prenosi Deutsche Welle.
To znači da Rusija više ne prihvata plaćanja u eurima ili dolarima. Ova mjera se u prvom redu odnosi na takozvane „neprijateljske države” među kojima su sve članice EU-a, SAD, Kanada i Velika Britanija. Putin je ruskoj središnjoj banci i Vladi dao rok od tjedan dana za uvođenje odgovarajućeg platnog sustava.
Habeck optužuje Putina za kršenje ugovora
Putin je istaknuo da je ta mjera reakcija na zamrzavanje ruske imovine na Zapadu. On je naglasio da će isporuka plina i dalje biti u potpunosti zajamčena, ali da je plaćanje ruske robe u stranoj valuti izgubilo smisao.
Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck nazvao je ovu odluku „kršenjem ugovora”. Njemačka će sada sa svojim europskim partnerima razgovarati o tome „kako ćemo odgovoriti“, rekao je njemački ministar i dodao kako ovo ponovno pokazuje da Rusija nije stabilan partner.
„Eskalacija gospodarskog rata”
„Za snabdijevanje plinom postoje dugoročni ugovori – u dolarima“, kaže ekonomist Jens Südekum sa Sveučilišta Heinrich Heine iz Düsseldorfa. Zato je, prema njegovom mišljenju, zahtjev za plaćanje u rubljima jasno kršenje ugovora. „Ovo je eskalacija gospodarskog rata”, ocijenio je za novinsku agenciju Reuters Südekum, inače član znanstvenog savjetodavnog odbora njemačkog Ministarstva gospodarstva. I dodao: „Malo tko je očekivao ovaj udarac sa strane.“
Zapad će sada morati reagirati na neki način. „Embargo na uvoz energenata iz Rusije sada je postao vjerojatniji. Ako bi Zapad udovoljio ruskom zahtjevu, morao bi prekršiti vlastite sankcije zato što bi navedene zemlje, kupci plina i nafte iz Rusije, morale tražiti rublje od ruske središnje banke. Ali, to je zapravo sankcionirano. Zato to zapravo ne možete učiniti”, objasnio je Südekum.
Rubalj raste
„Putin prije svega šalje politički signal“, ukazuje je Ralf Umlauf, analitičar njemačke banke Landesbank Hessen-Thüringen. I dodaje: „Na kraju krajeva, to je vjerojatno odgovor na sankcije koje je uveo Zapad.”
Ruska vlada je već početkom mjeseca odlučila da vlastite financijske obveze prema „neprijateljskim državama” podmiruje samo u rubljima – to uključuje i Ukrajinu, Švicarsku i Japan.” „Putinova mjera podržava nacionalnu valutu”, rekao je Umlauf. „Ako se ubuduće plin više ne plaća u američkim dolarima ili eurima, to će naravno podržati rubalj jer će biti tražen.”
To bi također moglo koristiti uzdrmanom ruskom gospodarstvu. U kojoj mjeri je likvidnost na tržištu rublja trenutno dovoljna za plaćanje svih računa za plin u ruskoj valuti, teško je reći, dodao je Umlauf. „Tržište ne bi trebalo biti posebno duboko, jer su ga napustile praktično sve zapadne zemlje.“
No ruska središnja banka bi teoretski mogla neograničeno tiskati rubalj i prodavati ga zemljama kupcima plina u zamjenu za devize, iako je kurs pod znakom pitanja. „Ruska središnja banka će pronaći način da to pokrene“, smatra Umlauf.
Inače, već i sama Putinova najava odmah je rezultirala jačanjem ruske valute, koja je od početka rata u Ukrajini bila pod ogromnim pritiskom i pala povijesni minimum. U popodnevnim satima 23. ožujka rubalj je privremeno porastao za 5,5 posto u odnosu na američki dolar.
Vrijednost valute se povećala na način sličan onom kao kada bi središnja banka intervenirala na deviznom tržištu – što trenutno nije u mogućnosti učiniti zbog zapadnih sankcija. Kada središnja banka kupuje vlastitu valutu, ona povećava potražnju i smanjuje ponudu na tržištu, a time se povećava kurs.
Rusija upozorava na energetski embargo
Istovremeno, Rusija je u srijedu upozorila Zapad i na bojkot nafte i plina. Globalna tržišta nafte i plina bi kolabirala ako bi se Rusiji uvele opsežne sankcije u energetskom sektoru, rekao je potpredsjednik ruske Vlade Aleksandar Novak. „Rusija je najveći izvoznik nafte na tržištu. U sektoru nafte na globalnim tržištima trenutno postoji nestašica od oko milijun barela dnevno.” Novak je također rekao da Europi prijeti nestašica dizela i da su ondje zalihe na najnižoj razini od 2008.
Europska unija razmatra daljnje sankcije Rusiji zbog Putinovog agresorskog rata protiv Ukrajine. Međutim, ministri vanjskih poslova EU-a nisu postigli konsenzus o tome, a šefovi država i vlada 27 država članica sastat će se u četvrtak i petak (24. i 25. ožujka).
SAD i Velika Britanija, koje su manje ovisne od snabdijevanja iz Rusije, već su najavile mjere u naftnom biznisu, prenosi DW.
/Republika/