Zahvalivši svim izaslanicima na izbornom saboru Cvitanović je naglasio kako je on protekao u demokratskoj i izuzetno korektnoj atmosferi te je završio na način da nije bilo gubitnika, već je pokazano jedinstvo.
-Uvjeren sam kako nakon ovog sabora izlazimo mnogo jači i jedinstveniji, puni novog elana i želje za dokazivanjem ispravnosti političkog pravca HDZ-a 1990. Uvjeren sam i kako će na svim razinama članovi HDZ-a 1990. djelovati u tom pravcu, poručio je Cvitanović, koji se potom osvrnuo i na prve prioritetne ciljeve koji se nalaze pred rukovodstvom stranke. U tom je kontekstu najavio kako će se u idućih 15-20 dana obići cijeli teren i stranačku infrastrukturu, a pritom je potrebno i, istaknuo je, uspostaviti nove odbore u svim onim općinama u kojima žive Hrvati, a u kojima ih stranka do sada nije imala.
Gdje zajedno?
-Dakle, u što kraćem roku formirati općinske odbore i pripremati se za lokalne izbore. Također, treba konstituirati predsjedništvo stranke do 20. svibnja i održavanje sjednice Predsjedništva HNS-a, a nakon toga doći na HNS s jasnim stavovima u nadi da smo svi odgovorni i iznad osobnih, partikularnih stranačkih interesa i osjećamo odgovornost prema narodu, pojasnio je Cvitanović te se osvrnuo i na tematiku modaliteta nastupa na lokalnim izborima kazavši kako je cilj na iskren se način dogovoriti oko zajedničkog nastupa gdje je ugrožen nacionalni interes ili su Hrvati u manjini.
Podsjetivši kako HDZ 1990. već duže vrijeme poziva sve ostale hrvatske stranke da se dogovore oko zajedničkog nastupa gdje je to nužno, Cvitanović je izrazio vjerovanje kako je vrijeme sazrelo i kako su svi ostali akteri prepoznali ozbiljnost trenutka.
-Vjerujem da nitko neće sebi dopustiti pravo i mogućnost da zbog osobnih i drugih interesa ugrozi nacionalnu poziciju na tim područjima, poručio je novi predsjednik HDZ-a 1990.
Izbori u općinama s hrvatskom većinom
Govoreći pak o izbornom nastupu u ostalim općinama gdje zbog brojnosti nije ugrožena nacionalna pozicija Cvitanović je potvrdio kako će HDZ 1990. imati svoje kandidate ili u koaliciji s drugim strankama neovisne kandidate koje će podržati te je uvjeren kako će imati što ponuditi u općinama iz kojih dolaze.
-Uvjeren sam kako će ti kandidati biti bolji od onih koji su do sada obnašali načelničke pozicije u tim općinama, istaknuo je Cvitanović. Osvrnuvši se pak na moguće koalicije on je naveo kako HDZ 1990. ima korektne odnose s HSP-om BiH, HKDU-Hrastom, HSP-om Herceg-Bosne, Hrvatskim pravaškim blokom, Hrvatskom nezavisnom listom i HSP-om dr. Ante Starčević i vjeruje kako će se u tom krugu tražiti koalicijski partneri u općinama gdje su Hrvati u većini.
Vlast ne radi dobro posao
Cvitanović je komentirao i položaj i odnos HDZ-a 1990. na ukupnoj političkoj sceni u BiH te je kazao kako su oporbena stranka, no koja će podržati i sve konstruktivne prijedloge.
-Ali, ponavljamo pod tko zna koji put da trenutno stanje nije dobro, da vlast ne radi svoj posao na način na koji bi trebala. Recimo imamo Vladu, ali ne znamo u kojoj mjeri ona radi svoj posao, nekada se čini kao da nemamo Vladu jer se ne zna tko je odgovoran, tko provodi reforme. Potpisali smo s EU dokumente u kojima se navode ključni zakoni za europski put, ali nisam siguran koliko se odgovorno trenutna vlast odnosi prema njima, upozorio je Cvitanović, potvrdivši kako će HDZ 1990., uvijek upozoravati na negativnosti i boriti se za usvajanje tih zakona i provođenje nužnih reformi kako bi država krenula naprijed.
Što se tiče ukupnog nacionalnog položaja, predsjednik HDZ-a 1990. je poručio kako njegova stranka neće prestati ponavljati kako BiH nije uređena kvalitetno i identično po mjeri svih naroda; odnosno hrvatski narod u ovom trenutku nema poziciju kakvu imaju druga dva naroda.
Treba naglasiti kako nećemo prihvatiti priču da se eventualne izmjene Ustava događaju mimo RS-a. Ona je sastavi dio BiH i ako ćemo razgovarati o ustavnim promjenama onda na tapeti mora biti cijela država i njen teritorijalno-administrativni ustroj, zaključio je Cvitanović.
HNS treba postati krovno tijelo
Kada je u pitanju Hrvatski narodni sabor (HNS), Cvitanović je naveo kako je HDZ 1990. članica od prvog dana te kako HNS bez HDZ-a 1990. ne bi ispunjavao svoju suštini i bit.
-Uvjeren kako ćemo dati značaj doprinos unutar HNS-a i kroz HNS artikulirati interese naroda iz kojeg dolazimo i da će HNS biti ono što narod očekuje-krovno nacionalno tijelo koje će se konsenzusom, a ne preglasavanjem donositi odluke u interesu hrvatskog naroda, naglasio je predsjednik HDZ-a 1990.
Razlozi sazivanja Sabora
Sabor je sazvan zbog činjenice da je bivši predsjednik stranke Martin Raguž zbog zdravstvenih razloga u siječnju ove godine podnio ostavku na stranačku dužnost. Nakon toga Kolegij HDZ-a 1990. jednoglasno je predložio Iliju Cvitanovića, dotadašnjeg glavnog tajnika, za poziciju v.d. predsjednika, a nakon toga Središnji odbor HDZ-a 1990. izabrao je Cvitanovića za v.d. predsjednika HDZ-a 1990. do održavanja izbornog sabora. Sam Raguž je pak nakon podnošenja ostavke, zahvalivši na povjerenju koje je imao, naglasio kako će i dalje, sukladno zdravstvenim mogućnostima, ulagati napore u očuvanje i jačanje ideje HDZ-a 1990.
Članovi Predsjedništva
HDZ 1990 je na Izbornom Saboru, održanom 7. svibnja u Mostaru, osim predsjednika i zamjenika predsjednika, birao i središnja tijela stranke.Novoizabrani sastav Predsjedništva HDZ-a 1990 čine (abecednim redom): Dinko Adžaip, Vjekoslav Bakula, Anto Bilić, zamjenik predsjednika, Ilija Cvitanović, predsjednik, Alen Ćošković, Mladenka Dedić Perković, Borka Herceg Lukenda, Jozo Ivančević, Đuro Ivanović, Željko Josić, Zdenko Kolak, Boro Krišto, Zdenko Miličević, Ivo Nedić, Pero Nikić, Ivan Odak, Mijo Perkunić, Marinko Petrić, Anto Pranjić, Drago Stanić, Mladen Šantić, Željko Topalović, Marija Silva Vidović, Drago Zečević, Diana Zelenika.
Osim izabranih, gore navedenih, članova, Predsjedništvo HDZ-a 1990. po funkciji čine glavni tajnik, predsjednik Središnjeg odbora, predsjednik Mladeži i predsjednica Zajednice žena HDZ-a 1990, te zastupnici HDZ-a 1990 u zakonodavnoj vlasti državne i federalne razine. To su: Jozo Ćosić, Ivica Gašpar, Ljuban Herceg, Zdravko Kuzman, Martin Raguž i Nediljko Rimac.
(Izvor: Dnevni list)