BiH je na posljednjim općinskim izborima dobila prvu pokrivenu ženu predsjedavajuću općinskog vijeća – Sarajku Edinu Gabelu, tada kandidatkunju SDA, a danas jedinu predsjednicu općinskog vijeća u Europi uopće. Ovi općinski izbori donose i potpuno pokrivenu kandidatkunju.
No, dok i u mnogim zemljama Europe žene obnašaju javne dužnosti pokrivene hidžabom jer to tradicionalno pokrivalo pripadnicama islamske vjeroispovijesti ne pokriva cijelo lice, to nije moguće i kada su u pitanju potpuno pokrivene žene s nikabom ili burkom.
Europa protiv
Dok u zemljama EU-a, primjerice Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, priprema donošenje zakona o potpunoj pokrivenosti žena te tako i njihovoj zastupljenosti pri obnašanju javnih dužnosti, u BiH se o tome još uvijek ne govori.
Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz iz Narodne stranke, izjavio je kako njegova zemlja sljedeće godine namjerava donijeti novi zakon o integracijama te da su vjerski simboli poput burke i nikaba pitanje o kojem se treba raspraviti.
“Potpuno prekrivanje tijela spriječava integraciju. Burka nije vjerski simbol nego protudruštveni simbol”, kazao je austrijski ministar.
Po ovom pitanju isti stav ima i njemačka kancelarka Angela Merkel.
“Moje je mišljenje da potpuno pokrivena žena u Njemačkoj ima minimalne šanse da se normalno integrira u naše društvo”, kazala je njemačka kancelarka o nošenju burki, dok je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere kazao da vlada deklarativan stav oko djelomične zabrane nošenja burki.
“Lice ženske osobe mora se vidjeti na mjestima gdje je to normalno i nužno u našem društvu – za volanom, u javnim uredima, školama, fakultetima, javnim službama i sudovima”, komentirao je njemački ministar unutarnjih poslova.
Hoće li novi zakoni koje namjeravaju donijeti ove zemlje biti u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama tek će se iskristalizirati.
Prekrivanje lica ponovno došlo tek nakon ’90.-tih
“Ako govorimo o modernoj tradiciji koja je nastajala od 1950. godine, onda možemo reći da je do 70-ih godina očuvano bilo tradicionalno marama da se nosi, a onda od 70-ih godina imamo, zajedno s oživljavanjem interesa za islam jedna od manifestacija islamskog preporoda bila je da se mlađe djevojke opredjeljuju za marame, ali ne i za prekrivanje lica. Prekrivanje lica je došlo tek iza 90-ih godina”, svojedobno je komentirao profesor šerijatskog prava na Pravnom fakultetu u Sarajevu Fikret Karčić. On drži da bi zabrana nošenja burke ipak bilo kršenje ljudskih prava.
On u jednoj od svojih kolumni kaže da bi se po ovim pitanjima trebala usuglasiti muslimanska zajednica u BiH.
“Umjesto zakona, to pitanje treba ostaviti savjesti pojedinaca i muslimanskim zajednicama da u otvorenom i argumentiranom unutarnjem dijalogu riješe pitanja tumačenja islamskih normi, prioriteta u određenom mjestu i vremenu i islamskim vrijednostima koje žele predstaviti svijetu u kome žive”, zaključio je prof. Karčić u jednom od svojih znanstvenih analiza po ovom pitanju.
No, drugo je pitanje kako će se prema eventualnom rješenju i novim normama odnosniti pripadnici islamske vjeroispovijedi koje ne nose i ne žele nositi nikab, burku ili hidžab.
U BiH još bez reakcije
Na ovu temu još uvijek nema nikakve reakcije, niti od ostalih političkih stranaka pretežito bošnjačkog članstva kao ni od desnih hrvatskih i srpskih predstavnika, ali ni od socijal-demokratskog spektra.
Za nošenje zara ili feredže, komunistički režim je imao represivne mjere te je 1950. donesen zakon o njihovoj zabrani, a propisane su novčane te čak i zatvorske kazne.
Hoće li u BiH osluškivati što po ovom pitanju kaže EU ili će ga, po ustaljenom običaju kada je riječ o osjetljivim temama, i dalje gurati ‘pod tepih’ dok isto ne bude prijetnja za nove sukobe i nestabilnosti ne samo po nacionalnoj osnovi, već i unutar samih Bošnjaka u BiH, najbrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH?
(Izvor: Dnevni list)