Nažalost, nemalo puta do sada i Reformska agenda se koristila u dnevnopolitičkim “nadbijanjima”, ali što god tko o njoj govorio i mislio jedno je jasno – reforme su nužne i Reformsku agendu treba pozdraviti i provoditi stvari s papira u praksu.
Agenda je neophodna kako bi se izvršila reforma u području javnih financija, poslovnog ambijenta i konkurentnosti, tržišta rada, reforme socijalne zaštite i mirovina, vladavine prava te reforme javne uprave. Prevedeno – više je nego nužna transformacija ekonomskog modela BiH koji favorizira javni u odnosu na privatni sektor, potrošnju u odnosu na proizvodnju, te uvoz u odnosu na izvoz. Moramo napokon izaći iz socijalizma i krupnim koracima zakoračiti u liberalni kapitalizam, jer će nas u suprotnom globalizacija vrlo brzo u potpunosti pregaziti. Upravo zbog svega toga Reformska agenda jeste prvi korak na tom putu.
Privatni sektor motor ekonomije
Vjekoslav Domljan, ekonomski analitičar, na naše pitanje zbog čega nam je potreba Reformska agenda kaže kako od 1995. BiH ima nezaposlenost tri puta višu od normalne, deficit tekućeg računa dva puta viši od normalnog i internacionalnu investicijsku poziciju skoro dva puta nižu od normalne.
– U takvim neravnotežama BiH je, kao i bivšu Jugoslaviju, zatekao vanjski šok: globalna kriza odnosno dva naftna šoka. Obe su kasno počele stezati remen tj. poduzimati reforme, pa se nisu uspjele vratile na predkrize stope rasta.
A i dalje su više trošile no proizvodile, pa se poseglo za vanjskim kreditima. Bh. političari, bez cost-benefit analiza javnog investiranja i zaduživanja vode BiH u bankrot. Srećom zemlja nema investicijski rejting, pa se još može tek na kašičicu zaduživati kod međunarodnih institucija za financijsku inkluziju (u društvu s Albanijom, Kosovom, Srbijom i Ukrajinom – jedinim europskim pacijentima MMF-a), navodi Domljan. Prema njegovim riječima, to bi se moglo spriječiti podvostručenjem udjela industrije i izvoza u bruto domaćem proizvodu, kad glavni motor ekonomije ne bi bio javni sektor.
– Reformska agenda ispravno postavlja privatni sektor umjesto javnog sektora kao glavni motor ekonomije. No, agenda se odnosi na razdoblje 2015.-2018., pa ima još 16 mjeseci života. Potom dolazi 2018., godina oštrenja noževa, koji se oštre već cijelu jednu generaciju, pa su ostale još samo drške od njih. Proračunska klasa je prosječnu mirovinu dovela do veličinu svog toplog obroka. A i to na kredit kod banaka, monopolnih gospodara financijskog života BiH, navodi Domljan.
Ubrzati provedbu
Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, navodi kako je Reformsku agendu potrebno pozdraviti, da su se određene stvari pomakle s mrtve točke ali kako sve ide puževim korakom što je zabrinjavajuće.
– Agenda je želja za iskorakom, nešto što će doprinijeti većem zapošljavanju i razvoju gospodarstva. Ekonomski pokazatelji jesu u posljednjoj godini nešto bolji, imali smo povećanje izvoza, što je svakako za pozdraviti, rekao je Bojić. Nadalje, kaže kako komorski sustav zagovara hitno donošenje zakona o gospodarskim društvima, gdje će se odgovornost prebaciti i na vlasnika i direktora, a ne da samo neko društvo odgovara svojom imovinom. Na ovaj način bi se stalo na kraj brojnim malverzacijama. Kao pozitivan dio agende navodi i Zakon o radu, prihvaćen od strane poslodavaca i sindikata.
– Reformsku agendu svakako treba pozdraviti, ali ona se uvijek može i treba dorađivati. Sve se treba prilagoditi tomu da nam težište budu EU i europske integracije. Nažalost, ponavljam kako idemo puževim korakom, ali ipak idemo i rješavamo probleme. Da tako kažem, nama je potrebno da iz EU “uvezemo” malo više demokratičnosti, pravo, rad, ljudska prava, funkcionalniju administraciju,…
Agenda nam je sigurno prvi korak na otklanjanju svih barijera koje koče razvoj gospodarstva, poručio je Bojić. Uz to, posebno je podcrtao nužnost i promjene svijesti naših građana kada je u pitanju poštivanje svojih proizvoda, svojih potencijale prirodnih bogatstava i konzumiranje vlastitih proizvoda što je moguće više.
Privatizacija i prava radnika
Selvedin Šatorović, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, smatra kako Reformska agenda za sada nije donijela ekonomski oporavak, neku bitno veću zaposlenost i sve ono što su naše vlasti obećavale. Isto tako, nisu oni ne vide ni neke pozitivne podatke kada su u pitanju prava radnika.
– Izostale su investicije, nismo nikada dobili, iako smo tražili, podatke o povećanju zaposlenosti. Ono što se nakon samog prihvaćanja Reformske agende ponajviše pričalo jeste reforma javne uprave, da će se napraviti neki efikasniji sustav u BiH, ali do toga nije došlo. U samoj agendi ima zasigurno pozitivnih stvari, ali ima onih na koje sindikati nikada neće pristati, kazao je Šatorović. Prema njemu, agenda je donošena pod “velom tajne”, do njenog sadržaja se dolazilo tajnim kanalima. Nadalje, ono što je njima neprihvatljivo jeste prodaja državnog vlasništva – telekomi i elektroprivrede, kako kažu, moraju ostati u rukama države.
Ipak, Šatorović navodi kako bi i sindikati i cjelokupna javnost podržala privatizaciju onih industrijskih poduzeća koja su godinama u problemima, gdje radnici potražuju veći broj plaća i doprinosa. Prema tomu, sindikati pozdravljaju sve ono što će dovesti do smanjenja nezaposlenosti, razvoju bh. ekonomije, otvaranju novih poduzeća i revitalizaciji posrnulih, ali nisu za privatizaciju državnog kapitala te sve ono što ugrožava prava radnika u našoj zemlji.
(Izvor: Dnevni list)