Pored toga, s ciljem zakonske zaštite temeljnih prava radnika iz radnog odnosa odgovarajuće mjesto u Zakonu o radu imaju i pojedina prava koja su sadržana u odredbama kolektivnih ugovora s obzirom na pravnu prirodu tih ugovora.
U skladu sa obavezama preuzetim nizom domaćih i međunarodnih dokumenata predložena su normativna rješenja koja imaju za cilj bolju prevenciju i zaštitu od svakog oblika diskriminacije svih zaposlenih osoba, kao i osoba koje traže zaposlenje i usklađivanje sa zakonima o zabrani diskriminacije u BiH i ravnopravnosti spolova u BiH.
Federalni premijer Fadil Novalić izjavio je da novi zakon o radu nudi mnogo veća prava uposlenicima od prethodnog, koji je na snazi od 1999. godine i koji je štitio samo “povlaštene“ (javna uprava, energetski, telekomunikacijski sektor…), koji sada na osnovu kolektivnih ugovora potražuju oko 580 milijuna maraka, naglasivši kako se ne boji socijalnog bunta zbog donošenja novog zakona.
Dodao je kako novi zakon o radu nudi socijalnu pravdu za razliku od dosadašnjeg, kao i preko 30 rješenja za drastično poboljšanje prava zaposlenika. Tako se, primjerice, u novom zakonu o radu prvi puta spominju mobing i jednakost plaća.
Federalni premijer je u stanci sjednice Vlade FBiH, nakon usvajanje Prijedloga zakona o radu u izjavi za novinare, izričito naglasio kako i novi zakon o radu nudi rad na određeno i neodređeno vrijeme, odbacivši tako tvrdnje pojedinih sindikalnih čelnika da se novim zakonom ukida rad na neodređeno vrijeme.
Što se tiče mogućeg socijalnog bunta zbog usvajanja Prijedloga zakona o radu, premijer je istaknuo kako naše društvo realno stalno živi na granici socijalnog bunta te da je sasvim moguće da se izmanipulira i zloupotrebi ovakva situacija, koja bi u suštini trebala najviše pomoći radnicima.
Novalić se posebno obrušio na važeće kolektivne ugovore u kojima, kako je kazao, izuzetnu prednost imaju uposlenici javnog, energetskog, telekomunikacijskog i komunalnog sektora, dok u njima nikakvu prednost nemaju tekstilna, metalna industrija i sl. Dodao je kako su trenutno važeći kolektivni ugovori imali neograničen vijek trajanja, dok će novi biti ograničeni na znatno kraće razdoblje.
Naglasio je i kako je krajnje vrijeme da se kao društvo suočimo sa socijalnom nejednakošću koju trenutno imamo i u kojoj, primjerice, postoje oni koji su u potpunosti zadovoljni i koji nemaju granica u svojim zahtjevima kroz kolektivne ugovore. Kao primjer uzeo je kolektivni ugovor Elektroprivrede u kojem se, među ostalim, članovi njihove obitelji mogu liječiti u inozemstvu.
Federalni premijer je posebno naglasio kako se novi zakon ne donosi pod pritiskom MMF-a s kojim trenutno nemamo nikakav angažman, već izričito kako bi se smanjila nejednakost uposlenika.
Na kraju je najavio reguliranje plaća i prava u energetskom, telekomunikacijskom sektoru, javnim službama…
Ministrica financija Jelka Milićević je kao primjer nejednakosti plaća navela kako minimalna plaća u FBiH iznosi oko 370 maraka, dok s druge, pak, strane prosječna plaća u državnoj upravi iznosi 1600, u elektroprivredama 1800 maraka itd.
Tome će se kako je kazala, novim zakonom stati ukraj, te će se stvoriti jednaki preduvjeti za sve.
Temeljnim odredbama definirani su pojam radnika i poslodavca, određen ugovor o radu kao pravni temelj za osnivanje radnog odnosa, utvrđena prava na slobodno organiziranje sindikata i formiranja udruženja poslodavaca i propisano osiguravanje uvjeta za njihovo djelovanje, utvrđena temeljna prava radnika i sloboda ugovaranja povoljnijih uvjeta od uvjeta utvrđenih Zakonom, te primjena najpovoljnijeg prava za radnika. Utvrđena je zabrana direktne i indirektne diskriminacije u odnosu na uvjete zapošljavanja, uvjete rada i prava iz radnog odnosa, obrazovanje i usavršavanje i otkazivanje ugovora o radu.
Kod zaključivanja ugovora o radu propisana je najniža starosna dob za zapošljavanje i utvrđeni uvjeti za zapošljavanje maloljetnika i obaveza pribavljanja liječničkog uvjerenje kojim dokazuje opću zdravstvenu sposobnost za rad i suglasnost zakonskog zastupnika.
Za razliku od rješenja u susjednim zemljama, zakon ne predviđa ugovor o radu na određeno vrijeme kao izuzetak i ne daje prednost zaključivanju ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Zakonom je samo ograničeno trajanje ugovora na određeno vrijeme i utvrđeni uvjeti kada taj ugovor postaje, „prerasta“ u ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Propisana je pisana forma ugovora i njegova obavezna sadržina.
Novina je mogućnost zaključivanje ugovora o radu radi obavljanja poslova i izvan prostorija poslodavca, odnosno u kući radnika ili u nekom drugom prostoru koji radnik osigura, u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Zaključivanje ove vrste ugovora o radu ograničeno je na poslove koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika ili drugih lica i koji ne ugrožavaju radnu okolinu, u skladu sa zakonom.
Predloženim rješenjima je detaljnije reguliran postupak kolektivnog pregovaranja, zaključivanja i otkazivanja kolektivnog ugovora, utvrđene vrste i sadržaj kolektivnih ugovora, određene strane kolektivnog ugovora i utvrđena obaveza pregovaranja u dobroj vjeri. Rok u kojem su strane u kolektivnom pregovaranju dužne da postignu suglasnost je 45 dana, u protivnom moguće je obrazovati arbitražu.
Propisana je forma i trajanje kolektivnog ugovora. Da bi se spriječilo da jedna od ugovornih strana onemogućava zaključivanje novog kolektivnog ugovora ili da neke njegove odredbe zbog određenih okolnosti postanu neprimjenjive, predloženo je ograničeno trajanje kolektivnih ugovora i njihovo zaključivanje na određeno vrijeme od tri godine.
Predviđena je mogućnost proširenja primjene kolektivnih ugovora uz obavezu pribavljanja mišljenja Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH prije donošenja odluke o proširenju važnosti kolektivnog ugovora. Zaštitu prava iz kolektivnog ugovora, pored ugovornih strana, prema predloženim rješenjima mogu zahtijevati i radnici koji ostvaruju prava iz kolektivnog ugovora. (republikainfo.com/Fena)
